Zaboravljeni aerodrom u koji je uloženo 10 miliona eura

Neizvjesna sudbina civilnih letova sa aerodroma Morava (Ministarstvo odbrane Republike Srbije)

Rasplet slučaja aerodroma u Nišu, čija je gradska uprava iznenada donela odluku da ga prepusti državi i potencijalne veze ovakve odluke sa dolaskom stranog koncesionara na beogradski aerodrom sa zabrinutošću čekaju i u centralnoj Srbiji, gde se lokalne vlasti i privrednici već godinama zalažu da se vojni aerodrom Morava u Lađevcima kod Kraljeva otvori za civilne letove.

Do nedavno, obećanja o skorom poletanju putničkih aviona sa piste u Lađevcima stizala su gotovo redovno, a onda su se proredila.

Poslednja zabeležena najava prvih komercijalnih letova, koju je preneo lokalni portal Raški, datira iz oktobra prošle godine, kada je ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović posetila Kruševac i tom prilikom izjavila da se prvi civilni avioni na kraljevačkom aerodromu mogu očekivati u drugom kvartalu 2018. godine.

Međutim, prilikom posete Nišu 3. aprila, gde je bilo reči o mogućem uticaju koncesije u Beogradu na razvoj ostalih aerodroma u Srbiji, aerodrom Morava nije pomenula.

Pomoćnik ministra vs premijerka

Njen pomoćnik Zoran Ilić u izjavi za Al džaziru rekao je kratko da se i dalje radi na tome.

„Da ne bi došlo do problema kakve grad Niš sada ima sa Ministarstvom odbrane, radimo na tome sa tim ministarstvom, da se sve na pravi način uredi, napravi dobar ugovor, a sve u skladu sa članom 101. zakona o vazdušnom saobraćaju, na koji način se formira mešoviti aerodrom. Na tom projektu se radi i očekujemo da se konačno ove godine i to desi”, rekao je za Al džaziru pomoćnik ministra saobraćaja Zoran Ilić, praktično demantujući premijerku Anu Brnabić.

Brnabićeva je, naime, prilikom posete Kraljevu u martu ove godine, izjavila, kako prenosi lokalni portal Kraljevo online, da aerodrom u Lađevcima nije prioritet u ovom trenutku.

„Mi već imamo dva velika aerodroma u Srbiji, u Beogradu i Nišu. U ovom trenutku moramo da završimo ono što je započeto. Do kraja 2018. će krenuti gradnja autoputa Preljina – Požega, a Ministarstvo građevine vodi intenzivne pregovore sa investitorima zainteresovanim za gradnju autoputa Pojate – Preljina, koji će spojiti koridore 10 i 11. Nadam se da će ti radovi početi u 2019. godini. Nakon toga fokusiraćemo se na aerodrom u Lađevcima“, rekla je premijerka.

Ilić nije objasnio ni oko čega je tačno potrebno postići dogovor sa Ministarstvom odbrane, kao i zbog čega to do sada nije urađeno, odnosno zbog čega je potrebno toliko vremena.

Iz Ministarstva odbrane nismo dobili nikakav odgovor na pitanja da li je to ministarstvo uopšte saglasno sa idejom stvaranja mešovitog aerodroma, kao i šta je potrebno uraditi da bi se ta ideja realizovala.

Sva je prilika da će ministrka Mihajlović uskoro morati izaći u javnost sa novim rokom za polijetanje civilnih aviona iz Lađevaca

Nedostaje još 10 miliona evra

Bivši ministar odbrane Zoran Đorđević je pre godinu dana izjavio da je jedan od uslova fizičko odvajanje vojnog i civilnog dela aerodroma, za šta je, kako je rekao, potrebno napraviti nove hangare i stajanku, te da za to tada nije bilo novca. Nije, međutim, rekao koliko je novca potrebno uložiti da se ispune svi preduslovi.

Odgovor na ovo poslednje pitanje daje član gradske uprave Čačka Mihailo Jović, koji tvrdi da je prema analizama, koje je uradio tim stručnjaka, potrebno uložiti do 10 miliona evra da bi se aerodrom osposobio i za civilne letove.

Prema njegovim rečima, već sad je moguće sletanje aviona tipa Boing 737 ili Airbus 320, koji imaju kapacitet do 190 putnika. „Bilo bi dobro da je pista šira, ali svi piloti Wizz aira ili Ryan aira su osposobljeni da slete na ovakvu pistu“, tvrdi Jović. Ranije procene nadležnih su govorile da je potrebno produžiti pistu za još 300 metara (sada je duga 2,3 kilometra), da bi dobio minimalni sertifikat za civilne aerodrome.

U osposobljavanje ovog aerodroma da prima i civilne avione država je od 2010. do 2012. uložila više od milijardu dinara (oko 10 miliona evra). To pokazuje izveštaj o realizaciji Investicionog program za osposobljavanje aerodroma „Morava“ za transport putnika i stvari, koji je portal Pressek dobio po zakonu o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja.

Strategijom razvoja transporta od 2008. do 2015. rečeno je  da Srbija nema potencijale za više od dva aerodroma, ali da to ne treba da onemogući eventualnu inicijativu jedinica lokalne samouprave da o svom trošku preuzmu, razvijaju i održavaju infrastrukturu za opštu i poslovnu avijaciju, ukoliko procene i pokažu da za to imaju potrebe, interese i sredstva.

Međutim, bivša vlast odlučila je da država investira u razvoj mešovitog aerodroma u Lađevcima, a ne zainteresovane lokalne samouprave.

Prvi putnici Tadić i Šutanovac

Tako je napravljen putnički terminal, a 2011. na aerodrom je sleteo prvi civilni avion sa tadašnjim predsednikom Borisom Tadićem i ministrom odbrane Draganom Šutanovcem. Obećano je da bi prvi civilni letovi mogli da krenu već od 2012. i tu je čitava stvar stala.

I naslednici demokrata, naprednjaci, nastavili su sa obećanjima o civilnim letovima sa Morave. Tako su resorna ministarka, ali i drugi funkcioneri tog ministarstva, u više navrata davali i pomerali rokove za početak rada civilnog aerodroma u Lađevcima. Prvo se pominjala 2015, pa 2016., da bi se stiglo do 2018.

Ipak, jedini konkretan potez države bilo je osnivanje preduzeća Aerodromi Srbije početkom 2016. godine, čiji je prvi zadatak trebalo da bude upravo uspostavljanje civilnog vazdušnog saobraćaja na aerodromu Morava.

Bilo je susreta i sa predstavnicima Turske, koja je prema saopštenjima iz ministarstava odbrane i saobraćaja pokazala interesovanje da učestvuje u izgradnji i opremanju tog aerodroma, ali nikakvi konkretni rezultati kao posledica tih razgovora još nisu vidljivi.

Mihailo Jović iz gradske uprave Čačka kaže da postoji i opcija da zainteresovani gradovi naprave zajedničko javno preduzeće koje bi bilo zaduženo za aerodrom. „Za sada su zainteresovani Čačak, Kraljevo i Novi Pazar. Kragujevac ne pokazuje toliko interesovanje, mada oni imaju najveći interes, naročito zbog velikih stranih kompanija koje tamo imaju proizvodnju“, objašnjava Jović, dodajući da tu opciju nisu još ozbiljnije razmatrali, jer im je država obećala pomoć.

Putnički terminal u Lađevcima godinama bez putnika

Optimizam da je bilo koja od dve opcije izgledna u neko skorije vreme splasnuo je nakon poslednjih događanja sa niškim aerodromom.

Pitanje isplativosti aerodroma

Ipak, čak i da država odluči da uloži u razvoj civilnog vazdušnog saobraćaja na aerodromu Morava, ostaje pitanje njegove isplativosti. Petar Vojinović, urednik portala o vazduhoplovstvu Tango six kaže da su lađevci, za razliku od Niša, previše blizu Beogradu, da bi taj aerodrom mogao da postigne značajniji rezultat, poput niškog.

Zagovornici otvaranja civilnog saobraćaja na aerodromu u Lađevcima računaju pre svega na low cost operatere, ali bi konkurenciju, pored niškog, prema rečima Vojinovića, mogao da im pravi i beogradski aerodrom, čiji će novi koncesionar Vinci airports, takođe morati da privuče znatno veći broj takvih letova da bi povećao broj putnika i ostvario profit.   

„Da postoji ogromna industrija u tom delu Srbije, pa da ona to finansira zbog svojih potreba, onda bi to možda moglo da funkcioniše. Čak i tad, uspeh niškog aerodroma, koji je prošle godine imao više od 300.000 putnika, teško bi mogli da ponove“, skeptičan je Vojinović, koji kao problem vidi i nedefinisanu podelu posla i odgovornosti između Čačka, Kraljeva i eventualno drugih zainteresovanih gradova.

U Čačku, međutim, veruju u isplativost projekta, koja je, kažu, potvrđena i ekonomskom studijom.

„Ako aerodrom u Tuzli, koji je takođe mešovitog tipa, civilno-vojni, i koji je na oko 120 kilometara od prestonice Bosne i Hercegovine i glavnog aerodroma u Sarajevu, godišnje ima oko 450.000 putnika godišnje, verujemo da bi aerodrom Morava uz dobar menadžment mogao da ima i više putnika. Tim pre što Tuzla i opštine u blizini imaju manje stanovnika nego mesta u okolini aerodroma u Lađevcima“, objašnjava Jović.

Vrijeme je za novi rok

On dodaje da ovaj deo Srbije ima i svoje tursitičke potencijale koji bi mogli da privuku putnike iz inostranstva, a dodaje i da postoji interes privrede za otvaranje aerodroma u Lađevcima.

„U Kragujevcu, koji je na manje od 40 kilometara od aerodroma, Siemens je preuzeo jednu domaću kompaniju, u Kraljevo sad dolazi Leoni, očekuje se dolazak nekih stranih investitora u industrijsku zonu Čačka, koja je na dvadesetak kilometara od aerodroma“, navodi Jović, dodajući da bi realizacija te ideje doprinela da se smanji odlazak mladih i školovanih ljudi tog kraja u Beograd i u svet.

Jović veruje da bi logičan potez bio i otvaranje kargo centra, a njegovo mišljenje, čini se, deli i ministarka Mihajlović, koja je prilikom pomenute prošlogodišnje posete Kruševcu rekla da aerodrom u Kraljevu i nije toliko važan za putnički saobraćaj, „koliko je važan za kargo i koliko je važan da iz celog kraja koji gravitira aerodromu omogući izvoz proizvoda“.

Drugi kvartal 2018. uveliko teče, a s obzirom da i dalje nema vidljivih pomaka, te da aerodrom Morava za premijerku Srbije nije prioritet, sva je prilika da će ministrka Mihajlović uskoro morati da izađe u javnost sa novim rokom za poletanje civilnih aviona iz Lađevaca. Tim pre što nova strategija razvoja transporta u Srbiji, koja bi pokrila period posle 2015. godine, još ne postoji.

Izvor: Al Jazeera