Zagreb: Plenković i Čović razmatrali pokretanje revizije presude ‘šestorki’

Čović odbacuje zaključke Haškog tribunala o postojanju udruženog zločinačkog poduhvata (Vlada RH)

Hrvatski premijer Andrej Plenković i predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović razgovarali su o haškoj presudi šestorici bh. Hrvata.

Nakon sastanka u Zagrebu ponovili su da su nezadovoljni dijelom presude o udruženom zločinačkom pothvatu, koji vodi do ratnog državnog i vojnog vrha Hrvatske. Razmatrali su i mogućnost pokretanja zahtjeva za reviziju presude. 

Plenković je najavio posjetu Mostaru idućeg tjedna, gdje će se susresti s predstavnicima Hrvatskog narodnog sabora i udrugama veterana. Tada će, kako je rekao, uputiti poruke smirivanja i čvrste potpore Bosni i Hercegovini.

On je podsjetio da je Hrvatska podupirala Bosnu i Hercegovinu u najtežim trenucima, od referenduma o neovisnosti do stvaranja preduvjeta za Dejtonski sporazum.

Rekao je da je uloga Hrvatskog vijeća obrane (HVO) bila ključna u stvaranju Bosne i Hercegovine te da je ta “povijesna istina najvažnija za Republiku Hrvatsku”.

Najavio je i da će predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović idućeg tjedna nazočiti posebnoj sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda o radu Haškog tribunala, gdje će artikulirati stajališta Hrvatske o predmetu “Prlić i ostali”.

Čović je kazao da je najvažnije “danas našim ljudima u Haškom tribunalu poslati poruku ohrabrenja”.

Također, uoči najavljenog posjeta Plenkovića Mostaru naglasio je: “Želimo stati iza svakog časnog predstavnika HVO-a i da te ljude ohrabrimo da ne nasjedaju na provokacije. Političkim sredstvima ćemo odgovoriti na ta iskušenja i biti uz njih. Mi moramo tražiti rješenja za Bosnu i Hercegovinu i ravnopravnost hrvatskog naroda. Vjerujem da s nositeljima vlasti u Republici Hrvatskoj možemo ojačati našu poziciju u Bosni i Hercegovini.”

‘Da nije bilo HVO-a, ne bi bilo Bosne i Hercegovine’

U ranijoj izjavi Čović je ustvrdio da je haška presuda bh. šestorici “zločinačka prema svakom časnom predstavniku Hrvatskog vijeća obrane i hrvatskome narodu”.

Poručio je: “Mi na to vrijeme moramo biti ponosni”, prenosi Hina.

“Na taj način smo očuvali ne samo hrvatski narod već i Bosnu i Hercegovinu. Da nije bilo Hrvatskog vijeća obrane, Bosne i Hercegovine sasvim izvjesno danas ne bi bilo. Da nije bilo Hrvatske i njene politike prema Bosni i Hercegovini, nje u ovako međunarodno priznatim granicama danas ne bi bilo. S te strane nam to treba biti ohrabrenje, a s druge strane treba spriječiti bilo kakvu harangu koja može uslijediti od onih koji bi željeli iskoristiti ovakve obrise presude na procese koji se već dugo planiraju u Bosni i Hercegovini”, rekao je Čović tijekom posjeta Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu.

Govoreći o bh. Hrvatima osuđenim u Haagu za ratne zločine, koje je nazvao uznicima, kazao je: “Onaj križ koji su oni nosili zadnjih 13 i pol godina nije na jedan odmjeren način preuzeo svatko od nas u Bosni i Hercegovini. Nitko od njih, pa ni po duhu ovog iščitanog u sudnici žalbenog vijeća, nije vodio neki svoj rat ili imao svoje osobne zadatke u Bosni i Hercegovini”, ustvrdio je.

Čović odbacuje zaključke Haškog tribunala o postojanju udruženog zločinačkog pothvata.

“Ono što nama smeta je izvlačenje iz konteksta. Selektivan pristup problemu je nešto što je uveliko moglo do kraja narušiti odnose u Bosni i Hercegovini. Zadatak koji imam ispred sebe kao predvodnik koji provodi politiku hrvatskog naroda je da se to ne dogodi. Jer to je ona brutalna provokacija s te razine koja dolazi izvana, a takvih će biti i unutar Bosne i Hercegovine, našega okruženja”, kazao je Čović.

‘Hrvatska ne smije stajati po strani’

“Moramo osnažiti poziciju najmalobrojnijeg naroda u Bosni i Hercegovini, jer dok su Hrvati konstitutivan narod u Bosni i Hercegovini, to je najbolja zaštita i garancija Bosne i Hercegovine kao europske moderne države. Ne bude li Hrvata kao konstitutivnog naroda, jasno je da je budućnost u Bosni i Hercegovini upitna i neizvjesna”, ustvrdio je.

Smatra da je potrebno mobilizirati “naš narod da svi kao jedan stanemo u zaštitu onoga što je prije svega dostojanstvo i vrijednost koju baštinimo kada je u pitanju Domovinski rat, bez obzira na ono što moramo svi priznati, a to je da je na svim stranama bilo zločina”.

Poručio je da svatko treba odgovarati za svoj zločin bez obzira o kome je riječ i na kojem je području učinjen.

Što se tiče presude, Čović smatra da je potrebno poslušati one koje razumiju međunarodno pravo i vidjeti koji su elementi na kojima treba djelovati.

“Moramo naći mjeru kako se ne bi na pogrešan način iščitavala ova presuda jer već postoje strašni komentari, koji nemaju nikakve veze s pravnim utemeljenjem, o odgovornosti Hrvatske. Nije se ovdje sudilo Hrvatskoj, ovdje se jasno znalo kakav je odnos. Mi u Bosni i Hercegovini moramo formalno-pravno tražiti elemente zaštite, kao i Hrvatska, koja ne smije više ostati po strani”, poručio je.

Čović je ranije kazao da je sinoć razgovarao sa čelnicima Hrvatske – predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović, premijerom Andrejom Plenkovićem te predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem o haškoj presudi Jadranku Prliću i ostalima.

Kazao je da hrvatski politički vrh i predstavnici Hrvata u Bosni i Hercegovini moraju zajednički djelovati kad je riječ o presudi Haškog tribunala.

On je u četvrtak u Sarajevu ponovno ocijenio da je nepravedna presuda šestorici Hrvata iz Bosne i Hercegovine, koji su dan ranije pred Haškim tribunalom osuđeni za ratne zločine, no pritom je istaknuo da poštuje sve žrtve te da Hrvati samo žele zaštititi svoje dostojanstvo i imati jednaki status kao i pripadnici drugih naroda koji žive u toj zemlji.

Komentirajući oprečne reakcije na presudu, Čović je kazao da ga to ne iznenađuje, jer je i svaka ranija imala istu sudbinu, s obzirom na različita stajališta Hrvata, Bošnjaka i Srba prema proteklom ratu.

Potvrđena kazna šestorici bh. Hrvata

Žalbeno vijeće Haškog suda izreklo je u srijedu pravomoćnu presudu za zločine počinjene nad muslimanima u Bosni i Hercegovini 1993. i 1994., potvrdivši šestorici bosanskohercegovačkih Hrvata dosuđene kazne iz prvostupanjske presude i tim je predmetom, jednim od najsloženijih, ovaj međunarodni sud završio 24-godišnje postojanje.

Sud je potvrdio da je bivši predsjednik vlade bivše samozvane Hrvatske Republike Herceg-Bosne Jadranko Prlić osuđen na 25 godina zatvora, bivši ministar obrane Bruno Stojić i bivši načelnici Glavnog stožera Hrvatskog vijeća obrane Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, bivši zapovjednik vojne policije HVO-a Valentin Ćorić na 16 godina, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na deset godina zatvora.

Nakon što mu je ICTY potvrdio kaznu za ratne zločine, Slobodan Praljak tijekom izricanja presude popio je otrov te je preminuo u bolnici u Haagu.

Izvor: Al Jazeera i agencije