Zagreb se nada dogovoru o Ljubljanskoj banci

Reakcije na sastanak u srijedu i dogovor dvoje ministara o rješavanju problema takozvane prenesene devizne štednje Ljubljanske banke i ratifikaciji hrvatskog pristupnog ugovora u Sloveniji stižu uglavnom iz Hrvatske. Vlada oprezni optimizam, uz dozu opozicione skepse, izvještava iz Zagreba reporterka Al Jazeere Ivana Brkić.

Pusić: Neće biti varanja

Rješenje pitanja Ljubljanske banke treba biti takvo da se ne može reći da je neko nekoga prevario i da ga se može politički prezentirati javnosti u Hrvatskoj i u Sloveniji, izjavila je u četvrtak u Briselu prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i eurposkih poslova Hrvatske Vesna Pusić.

“Nama je u interesu da rješenje bude takvo da nitko nikoga nije prevario ili nadigrao i da ga i jedna i druga strana može politički prezentirati svojoj javnosti. Cijenim napore slovenskog kolege Erjavca da pomogne i pridonese tom rješenju s obzirom na situaciju u Sloveniji, gdje se vladajuća koalicija postupno osipa, i koji pokazuje dozu odgovornosti da se to to pitanje riješi prije izbora ili nekog drugog preslagivanja u Sloveniji”, kazala je Pusić nakon završetka sastanka ministara vanjskih poslova zemalja članica EU-a.

Ministrica nije htjela govoriti o sadržaju mogućeg rješenja pitanja Ljubljanske banke, prenosi Hina.

“O sadržaju nećemo govoriti ništa, naročito zbog toga što očekujemo da veći dio sadržaja definiraju dva financijska stručnjaka, a kolega Erjavec i ja smo tu kako bi to imalo i političku dimenziju koju financijski stručnjaci nemaju. Oni su tu koji pomažu da se strane financijske ekspertize definira rješenje prihvatljivo i jednoj i drugoj strani”, rekla je Vesna Pusić.

Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec izjavio je u četvrtak u Briselu da arbitraža nije put za rješavanje pitanja Ljubljanske banke i naznačio mogućnost da se rješenje traži u poravnanju bilansa te banke.

“Mislim da nema vremena za arbitražu, jer ako idemo na arbitražu, onda to znači da to moraju potvrditi obje vlade, zatim ratificirati u parlamentima. Bolje je da, umjesto arbitraže, ratificiramo pristupni ugovor”, kazao je on novinarima.

Erjavec je istaknuo da se traži konkretno rješenje problema, a ne način rješavanja.

“Pregovaramo o konkretnom rješenju. Dezinformacije su da razgovaramo o načinu rješavanja. Za granice smo dogovorili da način ješavanja bude pred Arbitražnim sudom u Haagu i kako god taj sud odluči, bit će obvezujuće za obje strane. Ovdje se dogovaramo da do kraja sljedećeg mjeseca nađemo konkretno rješenje”, rekao je slovenski šef diplomatije.

“U Uredu predsjednika odličje za doprinos ugledu Hrvatske jutros je pripalo talijanskom zastupniku Aldu di Biagiju. Hoće li hrvatski pregovarači u slučaju Ljubljanske banke zaslužiti priznanje, uz pljesak i šampanjac – u predsjedničkoj rezidenciji ne želi se javno govoriti”, javlja Brkić.

Predsjednik Hrvatske Ivo Josipović još ne iznosi moguća rješenja problema starog oko 20 godina, ali ipak ne misli da, zbog kratkih rokova s ratifikacijom, Slovenija ucjenjuje Hrvatsku.

Kompromisno rješenje

“Mislim da će rješenje biti kompromisno i da će se moći okarakterizirati kao pravedno za obje strane”, kazao je on.

S predsjednikom se ne bi složili neki opozicioni zastupnici.

U doba prošle vlade Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), 2009. godine, Slovenija je Hrvatskoj blokirala otvaranje pojedinih pregovaračkih poglavlja.

Problem je bila neriješena granica, a deblokada je uslijedila nakon dogovora o arbitraži.

Sada, uoči hrvatskog članstva u Evropskoj uniji (EU) i ratifikacije ugovora u slovenskom Parlamentu, bivši hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković smatra da se rješenje trebalo naći prije.

“Slovenija sada jeste u poziciji da, mogu slobodno reći, ucjenjuje Hrvatsku i da smo dovedeni pred svršen čin. Ali, vjerujem da će hrvatska diplomacija naći kvalitetno rješenje i da Hrvatska neće pretrpjeti nikakvu štetu”, kaže on.

U Hrvatskoj se o mogućim rješenjima samo šapuće, a ne zna se pouzdano ni o kojem se iznosu duga radi.

Hrvatska Vlada povukla bi ovlasti za tužbe, koje je dala dvjema hrvatskim bankama, samo ako se pronađe alternativno rješenje za “prenesenu deviznu štednju”.

Spominju se, tako, arbitraža, prebijanje međusobnih dugova i otplata na rate za prenesenu štednju, ali bez kamata.

Dodatne komplikacije

Ni saborski zastupnici iz vladajuće većine ne znaju kakav će dogovor biti.

“Štete koje imaju od nerješavanja obje države, pa čak više i Slovenija nego Hrvatska, nemjerljive su i zato je potrebno da se to pitanje riješi”, smatra Jozo Radoš, član Odbora za europske intregracije.

I to hitno. Od 27 zemalja članica EU-a, Slovenija je jedina koja nije počela proces ratifikacije.

Situacija se dodatno komplicira i zbog političke krize u Sloveniji, gdje nije izvjesno koja će vlada i u kojem sastavu dočekati 1. juli, kada bi Hrvatska trebala postati punopravnom članicom Unije.

“U Hrvatskoj se puno očekuje od sastanka idućeg tjedna. Ponovno će se susresti ministri vanjskih poslova dviju zemalja i financijski stručnjaci kako bi pronašli rješenje za problem Ljubljanske banke”, izvještava Brkić.

Izvor: Al Jazeera