Zakon neće spriječiti ‘opasne vozače’

Piše: Sead Fadilpašić

“Crna noć u Beogradu”… “Mladić poginuo, a devojka teško povređena”… “Tri osobe se utopile u Dunavu”… “Zbog pijanih budala: Na ovim mestima u BG policija mora da pojača kontrolu”…

Ovako izgledaju naslovnice medija u Srbiji – posljednjih mjeseci “crna hronika” dominira srbijanskim medijima.

Dvije su stvari zajedničke za sve ove tragične vijesti. Prva, da su praktično uvijek sa smrtnim ishodom; druga, da su za volanom uglavnom mlađi vozači, od 18 do 21 godine života.

Jedni krive ceste i loše uslove na putevima, drugi krive stare i neispravne automobile, a treći problem vide u samim vozačima. Bilo da su pod utjecajem alkohola ili drugih opojnih sredstava, ili jednostavno mladi i neiskusni vozači, često se rješenje problema vidi ili u zabrani točenja alkohola mlađim punoljetnicima, ili jednostavno u zabrani upravljanja automobilom tim ljudima u kasnim noćnim i ranim jutarnjim satima.

Dok mediji pozivaju na zabranu točenja alkohola mladima, uz argument da je Srbija “četvrta u Evropi po potrošnji alkohola”, vlast te zemlje planira drugačiji pristup.

Gledati širu sliku

Ministar unutrašnjih poslova Srbije Nebojša Stefanović rekao je nedavno da će predložiti izmjenu Zakona o sigurnosti saobraćaja, po kojoj novi mladi vozači ne mogu upravljati vozilima od 23:00 do 06:00 sati ujutro. Pored kontrole saobraćajne policije, potrebno je i pooštravanje zakonskih mjera kako bi se sačuvali životi učesnika u saobraćaju, smatra Stefanović.

Prijedloge je dala i ministrica saobraćaja Zorana Mihajlović, koje će Stefanović uzeti u razmatranje prije dostavljanja konačnih prijedloga Vladi na razmatranje.

Profesor Dragan Jovanović iz Udruženja za bezbednost saobraćaja Srbije kaže da se o ovoj inicijativi razmišlja već dugo, ali da je ona samo djelić konačnog rješenja.

“Smatram da je to iznuđena mera”, kazao je Jovanović.

Po njegovom mišljenju, kombinacija povećavanja svijesti o problemu sigurnosti saobraćaja, bolja edukacija mladih, kvalitetna zakonska regulativa i njena potpuna primjena – sve su sastojci koji su esencijalni za poboljšanje sigurnosne situacije u saobraćaju. Gledati samo jedan aspekt tog problema neće donijeti željene rezultate.

“Želimo primeniti najbolju praksu razvijenih zemalja po ovom pitanju. Samo tako možemo očekivati dobre rezultate”, kaže Jovanović i dodaje da se ozbiljno razmišlja i o prijedlogu probne vozačke dozvole, odnosno povećanja vremenskog perioda potrebnog da se vozačka dozvola zaista dobije.

“U SAD-u takođe postoji praksa zabrane mlađim vozačima da voze u toku noći, ali to je zaista krajnja instanca. Pre nje postoje mnoge mere koje nam stoje na raspolaganju i o kojima treba razmisliti. Tu, pre svega, mislim na koncept probne vozačke dozvole, odnosno povećanja vremenskog perioda potrebnog da se vozačka dozvola dobije. To može biti dve, tri, četiri godine”, kaže on.

“Treba se truditi da pravne norme ne ostanu samo ‘mrtvo slovo na papiru’. Mnoge zakonske regulative u Srbiji se ne sprovode potpuno”, rekao je Jovanović i dodao da alkohol igra veoma bitnu ulogu u cijeloj priči.

“Kod nas je stopa tolerancije na 0,3; znači, postoji nulta tolerancija svima, ne samo mladim vozačima. Zbog značaja problema, kada se razmišlja o svim stvarima vezano za ograničavanja, bilo bi korektno da se veže i sa alkoholom. Sagledavajući dimenzije problema koje imamo, to bi bilo značajno.”

Rizična grupa

Ipak, naglašava bitnost gledanja problema u širem kontekstu i utjecanja na svijest ljudi, pogotovo mlađih vozača.

“Ako prisutpimo samo aspektom prinude, nećemo ništa postići dugoročno”, zaključio je Jovanović.

Po Statističkom izvještaju o stanju u bezbednosti saobraćaja u Srbiji, najrizičnija grupa nisu vozači do 21 godine života, već vozači od 26. do 35. godine života, kojih je u 2012. godini, naprimjer, u 3.943 saobraćajne nesreće, smrtno stradalo 67. Vozači u dobi od 19 do 25 godina učestvovali su u 3.268 nesreća, pri čemu je smrtno stradalo 47 osoba.

Od svih stanovnika Srbije, najugroženija populacija su osobe starije od 65 godina, koje su najčešće žrtve u saobraćaju, bilo da su pješaci, vozači ili putnici u motornim vozilima, piše u Statističkom izveštaju. Međutim, ta statistika ne pokazuje pravo stanje stvari, mišljenja je Osman Lindov, profesor na Fakultetu za saobraćaj i komunikacije Univerziteta u Sarajevu.

“Fokus je na mladima, zato što, od sveukupne smrtnosti mladih, polovina otpada na smrti u saobraćajnim nesrećama. Zato društvo sve glasnije zahtijeva bolje regulisanje saobraćajnih pravila za tu populaciju”, kaže Lindov.

Ipak, mišljenja je da je inicijativa o zabrani upravljanja motornim vozilima za mlade u toku noći besmislena i da neće uopće biti efikasan i rješiv problem.

“Takav zakon neće u cjelosti biti efikasan. Mladi koji učestvuju u tim saobraćajnim nesrećama su često, praktično uvijek, ili pod dejstvom alkohola ili narkotika, ili voze bez položenog vozačkog ispita i dozvole za upravljanje. Ovakav zakon bila mjera koja bi ‘udarila’ samo na poštene vozače”, kaže Lindov.

Nema testa za narkotike

Najveći problem, posebno u Bosni i Hercegovini, koja se, poput Srbije, suočava sa sve većim brojem saobraćajnih nesreća s tragičnim ishodom, leži u nepostojanju mehanizama za testiranja ljudi na narkotike.

“Pogledajte statistiku ljudi koji su zaustavljeni u saobraćaju i prekontrolisani. Pogledajte koliko ih je vozilo pod utjecajem neke vrste droga. Odgovor je – nula. A nije moguće da niko, apsolutno niko, nije vozio nadrogiran, to vam garantujem”, smatra Lindov.

Naglašava da je među mladima ova činjenica poznata te da mnogi radije sjedaju za volan drogirani nego pijani.

“Ako vas zaustave pijanog, pa još smrdite na alkohol i padnete na alko-testu, bit ćete kažnjeni. Testova za narkotike jednostavno nema i oni to vrlo dobro znaju”, zaključuje on.

Analitičari se slažu – mladi koji učestvuju u saobraćajnim nesrećama već pri sjedanju za volan krše neke zakone i toga su svjesni. Donositi još jedan zakon bilo bi besmisleno, a rješenje za problem koji trese regiju treba se tražiti na drugim mjestima.

Izvor: Al Jazeera