Zakon o porijeklu imovine: Samo marketing ili rat kriminalu?

Miroslava Milenović smatra da su to, sve dok ne postoji nacrt zakona, samo marketinške i političke priče (Al Jazeera)

Piše: Harun Cero

Novi zakon o porijeklu imovine je već dugo goruća tema u Srbiji, jer bi se ovim zakonom, navodno, borba protiv korupcije podigla na viši nivo. Međutim, kako pričati o zakonu i o njegovoj efikasnosti kada još nije ni napisan?

Vladimir Goati, predsjednik organizacije Transparentnost Srbija, smatra da je ovo priča o budućem vremenu i o nečemu što bi trebalo biti doneseno.

Pitanje je, smatra, je li moguće donijeti takav zakon i je li moguće predvidjeti sve situacije sa kojima se ovaj zakon može dovesti u vezu.

“Pretpostavimo da je moguće naći nekog genijalnog zakonodavca, u šta ja inače ne verujem, mislim da su ogromne teškoće da se to normativno uobliči. Šta, ustvari, sankcioniše takav zakon, koje vrednosti brani, koja ponašanja brani… To su sve pitanja na koja je jako teško naći odgovor“, kazao je Goati.

Akumulacija kapitala

On je podsjetio na nekadašnja vremena, to jest na akciju koja je provedena u bivšoj Jugoslaviji, kada je Savez komunista pokušao nešto slično ovom zakonu.

“Tada su rezultati bili razočaravajući. Zbog tog zakona su se na udaru našle zanatlije, sitni prekršioci zakona… Drugim rečima, ovo što se događalo u zemljama nastalim iz Jugoslavije je nešto slično prvobitnoj akumulaciji kapitala u jednom zakonskom okviru. Jedan broj spretnih ljudi je na neki način iskoristio šansu“, kazao je on.

U ovom slučaju, kazao je Goati, može se reći “ne pitajte me za prvi milion, nakon toga je sve moguće”.

Upitno je, smatra, da li je sada uopće moguće regulisati sva zakonita i nezakonita poslovanja i nasljeđivanja.

“Ja se bojim da je početak tog čvora vrlo teško naći i nisam preterano optimista kada je reč o efektima takvog zakona, ukoliko i bude donet“, zaključio je Goati.

Nemanja Nenadić, programski direktor organizacije Transparentnost Srbija, istakao je da se o ovom zakonu priča već 15 godina, ali na nivou koji podrazumijeva naziv zakona.

“Jedine konkretne ideje o tome šta bi ovaj zakon mogao da sadrži iznosio je profesor Čedomir Čupić, koji je ranije bio na čelu Saveta za borbu protiv korupcije“, kazao je Nenadić.

Predstavnici vlasti, objasnio je, i kada su govorili o ovome zakonu nikada nisu dali konkretne ideje kako bi trebao izgledati i koje su razlike između novog zakona i onog kojeg Srbija trenutno ima u pravnom sistemu.

“Ispitivanje porekla imovine sada već može da se vrši u nekim slučajevima. Porezna uprava ima ovlašćenje da vrši unakrsne provere imovinskih prihoda. Međutim, za sada nije bilo nekih informacija o tome u kojem obimu se one vrše i koji su bili krajnji rezultati“, rekao je Nenadić.

S druge strane, istakao je on, postoji drugi vid kontrole koji se odnosi na javne funkcionere.

“Ovo je regulisano zakonom o borbi protiv korupcije i funkcioneri su već nekoliko godina dužni da objavljuju svoju imovinu, a onda to podleže proveri“, objasnio je on.

Oduzimanje imovine

Problem je u tome, smatra Nenadić, što se ove provjere vrše samo kod limitiranog broja funkcionera ili se, ipak, vrše kada postoji određena prijava protiv nekog funkcionera.

Nešto što Srbija još ima u pravnom sistemu, a što se odnosi na borbu protiv korupcije, kazao je Nenadić, jeste da se imovina onih koji su osumnjičeni za neku vrstu organizovanog kriminala privremeno oduzme, a kasnije, ako se ustanovi da je osoba kriva, onda da se ta imovina oduzme i trajno.

Novim zakonom o porijeklu imovine, koji se tek treba formulisati, vjerovatno bi se, objasnio je, uvela neka nova opcija u dokazivanju krivičnog djela, ali to će se moći reći tek kada bude postojala osnovna predstava o tome kako bi ovaj zakon izgledao.

Miroslava Milenović iz Savjeta za borbu protiv korupcije u Srbiji smatra da su to, sve dok ne postoji nacrt zakona, samo marketinške i političke priče.

“Ne postoji nacrt zakona i ne postoji politička volja da bi se uopšte raspravljalo o tome da li ovakav zakon treba ili ne treba“, istakla je ona.

Milenović je dodala da u drugim zemljama svijeta postoje slični zakoni, a najbolji primjer je Francuska, gdje i mali nesrazmjer u imovini vodi ka trenutnom oduzimanju imovine.

“Ovde, dakle, nije potrebno krivično delo kao predikatno krivično delo“, kazala je Milenović.

Efekte unakrsnog procjenjivanja imovine, smatra ona, za koje je zadužena porezna uprava, u Srbiji još nisu vidjeli.

Potrebna formulacija

Ipak, zaključila je ona, ovakav zakon bi mogao donijeti pozitivne promjene, samo treba da se formuliše kako treba.

Tokom 2012. tada prvi potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić najavio je da bi prijedlog zakona o porijeklu imovine trebalo da se nađe pred zastupnicima Narodne skupštine Srbije do početka februara 2013. godine.

U maju 2013. Vučić je za dnevni list Danas najavio da će se prijedlog zakona u Skupštini naći do 15. juna te godine, a nedavno je ovaj list objavio da su iz Vlade Srbije dobili informaciju kako zakon ni ove godine najvjerovatnije neće biti usvojen.

Al Jazeera je pokušala kontaktirati Vladu Srbije i Dr. Čedomira Čupića kako bi dobila nešto više informacija, ali do sada nije dobila odgovore.

Izvor: Al Jazeera