Zakoni i volja prave probleme bh. pravosuđu
Dok se stalno upozorava na porast kriminala i korupcije, u Bosni i Hercegovini se iznos oduzete nelegalno stečene imovine rapidno smanjuje. U posljednje dvije godine takvog oduzimanja manje je za čak 80 posto nego u prethodnom dvogodišnjem razdoblju, podaci su Transparency Internationala.
To ukazuje na probleme u pravosuđu. U Bosni i Hercegovini nedostaju i zakoni i volja, smatraju pravosudni stručnjaci.
Dalida Burzić, sutkinja Kantonalnog suda u Sarajevu, nije se često susretala sa slučajevima nelegalno stečene imovine. Negdje je, kaže, očito zapelo. Čak i slučajevi koji su dospjeli do Suda nisu daleko odmakli.
“I ona odluka koju je Kantonalni sud u Sarajevu donio o oduzimanju imovine nikada nije izvršena. Mi smo i tu imali probleme, jer je Pravobranilaštvo Federacije Bosne i Hercegovine odbijalo da takve odluke provodi na način da pokreće izvršni postupak kod nadležnog suda za realizovanje te odluke.”
Neusklađeni pravni sistemi
Problem je, smatra sutkinja Burzić, i što Bosna i Hercegovina ima četiri neusklađena pravna sistema. Najbolje zakonsko rješenje o nelegalno stečenoj imovini ima entitet Republika Srpska, dok je u entitetu Federacija novi zakon tek u pripremi.
Tu su još zakonska rješenja Brčko distrikta te krovni, na razini Bosne i Hercegovine. No, o rezultatima i dobrih i loših zakona, u smislu oduzimanja nelegalno stečene imovine, teško je govoriti.
Na to upozorava i evropska Radna grupa za Bosnu i Hercegovinu.
“Zapravo se, zbog nedostatka statistike, uopće ne zna koliko je oduzeto privremeno, a koliko trajno. Ali, suviše malo”, kaže Aleksander Jevšek, član Radne grupe za Bosnu i Hercegovinu.
Nezakonito stečen novac najčešće završava preko granica te mu se teže ulazi u trag. Istraživanja govore kako to povećava inflaciju, smanjuje devizne rezerve, potkopava slobodnu trgovinu te najviše utječe na siromašne.
Pitanje političke volje
Antikorupcijska grupa Globalni finansijski integritet objavila je kako se sa područja Balkana odlilo više od 100 milijardi eura nezakonitog novca od 2001. do 2010. godine.
Gotovo polovica tog novca je iz Srbije, iz Hrvatske blizu 15,2 milijardi eura, iz Bosne i Hercegovine 8,3 milijarde eura, iz Crne Gore 6,2 milijarde dolara te iz Makedonije 4,6 milijarde eura. Prekogranični kriminal treba i prekograničnu saradnju, što postoji u Evropskoj uniji.
“Ako imate slučaj trgovine drogom u jednoj zemlji, a osumnjičeni ulaže profit u drugoj, policija će identificirati tu imovinu, a pravosudna tijela će je zamrznuti te oduzeti. Vrlo je tijesna saradnja”, kaže Burkhard Muhl iz Europola.
Takvo što EU želi vidjeti i u zemljama regije. Učinkovitiji sistem za detektiranje i oduzimanje nelegalno stečene imovine u Bosni i Hercegovini pitanje je, uglavnom, političke volje, izvještava iz Sarajeva reporter Al Jazeere Ivan Pavković.
Izvor: Al Jazeera