Zakonom zaštititi porodilje i bebe na Balkanu

Samo četiri dana uoči lokalnih izbora hrvatska Vlada je povisila iznos naknada za roditelje (Arhiva)

Piše: Mladen Obrenović

Najava po kojoj bi u Hrvatskoj svaka majka za novorođenče iz državnog proračuna mogla dobiti 1.000 eura doista dobro zvuči, osim ako nije došla u predizborno vrijeme. Kad prođu izbori, konstituira se vlast, analiziraju se proračunske stavke brzo se shvati da novca za ispunjenje tog obećanja – nema. Shvatili su to i u Domoljubnoj koaliciji, predvođenoj Hrvatskom demokratskom zajednicom (HDZ), pa su se, prema pisanju medija, odlučili pokušati izvući navodima i da su takve mjere jako skupe, kao ni da nema dokaza da bi postigle bilo kakav učinak na demografskoj obnovi Hrvatske.

Nekako istovremeno u Srbiji, a i tamo su najavljeni izbori, aktualizirana je priča o tzv. demografskoj naknadi koju bi majke trećeg djeteta mjesečno dobivale sve do njegove punoljetnosti. Navodno bi ta naknada iznosila 20.000 dinara mjesečno, što je otprilike 163 eura. Kalkulira se i o tome da bi se taj novac namaknuo uštedama po drugim osnovama, primjerice već provedenim smanjenjem mirovina i plaća u javnom sektoru. No, prijedlog građanskog zakonika, kojim bi bila obuhvaćena ova naknada, još uvijek je daleko od skupštinskih klupa.

Dva predložena, a nerealizirana modela u susjedstvu ne postoje u Bosni i Hercegovini, no postoje, baš kao u mnogim lokalnim sredinama, naknade za rođenje djeteta koje su uglavnom jednokratne prirode i ovise od općine do općine, od grada do grada, od kantona do kantona i, u konačnici, od entiteta do entiteta. Različiti su i modeli rodiljskih naknada, ako ih i ima, no demografi će reći kako niti jedna od mjera – bilo onih u BiH, Srbiji ili Hrvatskoj – dugoročno ne pomaže popravljanju loše demografske situacije.

Mjere koje danas jesu, a sutra nisu

Po ocjeni demografa Hasana Zolića, a tvrdi da se s njim slažu i druge kolege, „sve su to palijativne mjere, koje danas jesu – sutra nisu, te ne pridonose tome da se porodica osjeća sigurnom i da se rađa više djece“.

„Umjesto toga, trebalo bi da se radi radi na populacionoj politici po kojoj bi se zakoni tako koncipirali da se stvori veća sigurnost za majku kao porodilju, ali i za dijete kao člana porodice. Problem se mora rješavati malo dugoročnije, ali sistematski“, predlaže Zolić.

I naknade od 150 do 250 eura, kakve se daju po nekim općinama u BiH, ali i najava od 1.000 eura za svako rođeno dijete u Hrvatskoj, po njemu nisu ništa drugo nego obećanja političara  koja služe za pridobivanje glasova.

„Treba obuhvatiti ne samo pitanje materijalne stimulacije, treba mijenjati i radno pravo, i porodično pravo, ići na rješenja kakva imaju visokorazvijene zemlje poput Švedske, Danske ili Francuske u kojima postoji razrađen sistem. Tamo sve ide automatizmom – djece imaš i dobivaš sve, a svako je dijete ravnopravno bez obzira da li je rođeno u zakonitom braku ili van braka“, objašnjava.

Po Zolićevom mišljenju, „i majci kao rodilji treba dati garanciju da može otići na porodiljsko bolovanje i da je sutra ne čeka otkaz ili drugo radno mjesto“, odnosno „postaviti stvari kao i u visoko razvijenim zemljama, ako BiH već nema tolike pare“.

Olakšati život ženama

I hrvatski demografi, baš kao i Zolić, kažu kako i mjera od 1.000 eura po novorođenom djetetu nije dovoljna za poboljšanje demografske politike. Po njima je to samo kratkoročni i jednokratni učinak, pa predlažu višegodišnje naknade u tom iznosu koje bi isključivo pokrivale potrebe djeteta. No, u gospodarskoj situaciji u kakvoj je Hrvatska teško je očekivati i znatno manje iznose potpora.

Nansi Tireli, saborska zastupnica oporbe, ujedno i predsjednica Hrvatskih laburista – Stranke rada, ukazuje kako je obećanje Tomislava Karamarka i HDZ-a o 1.000 eura potpore za svako novorođenče – čista predizborna floskula.

„Tih 1.000 eura jednokratne naknade svakome dobro dođe, ali mislim da nitko u Hrvatskoj neće zbog toga iznosa odlučiti biti roditelj ukoliko nije siguran u to da svome djetetu može priuštiti  kvalitetan život u kontinuitetu“, smatra Nansi Tireli, saborska zastupnica oporbe, ujedno i predsjednica Hrvatskih laburista – Stranke rada.

Po njenom mišljenju, „demografska slika poboljšat će se jedino na način da se svakome stvore uvjeti za siguran i miran život u svim dijelovima Hrvatske, ostavljajući pojedincu na volju da sâm odluči želi li ili ne, može ili ne može, biti onakav roditelj kakvog dijete treba“.

„Povećanje nataliteta možemo očekivati tek onda kada svakom roditelju stvorimo uvjete u kojima će svome djetetu moći pružiti sve ono što dijete treba. Primarno, Zakonom o radu moraju se zaštititi trudnice i rodilje od otkaza, a ne najavljivati fleksibilizaciju radnog zakonodavstva koja će olakšati to otpuštanje, kako to najavljuje Vlada u svom programu“, upozorava Tireli.

Dodaje i kako je „važan korak osigurati i jednaku naknadu za cijelo vrijeme trajanja rodiljskog dopusta“, jer se „žene teže odlučuju na trudnoću zato što, s jedne strane, znaju da mogu ostati bez posla, a s druge strane, smanjena primanja za vrijeme porodiljskog dopusta ne dopuštaju održavanje iste kvalitete života, a još manje skrbi o novorođenom djetetu“.

„Dijete mora imati osigurano mjesto u jaslicama i vrtiću jer jedino će se tako roditelji koji nemaju ‘baka servis’ odlučiti da imaju dijete“, predlaže Tireli.

Pomoć korisna, makar bila i mala

Iako sličan model kakav se predlaže u Srbiji već postoji u Crnoj Gori, a tamošnja iskustva pokazuju da se očito olako obećalo davati mjesečnu naknadu u iznosu 332 eura te se ubrzo shvatilo da novca u proračunu nema, srbijanska javnost vjeruje da se novac može naći.

Urednica roditeljskog portala Yumama.com Nataša Đorđević-Misić podsjeća kako je financijska stabilnost višečlanih obitelji u Srbiji, kao i drugdje u regiji, „odavno poljuljana“, te svaku pomoć države pozdravlja.

„Svaka majka, a posebno ona koja se odluči da rodi troje i više dece u današnjim uslovima, zaslužila je svoju platu i to mnogo veću od predložene. Ali da ne budemo nezadovoljni, i ova pomoć države bila bi više nego dobrodošla“, kaže Đorđević-Misić.

Na pitanje smatra li da je najavljenih 20.000 dinara mjesečno dovoljno snažna mjera za poticanje demografskog rasta i treba li mladim roditeljima pomoći i na konkretniji način, odgovara kako „svaka, pa makar i mala pomoć države, predstavlja veliki pomak ka boljem životu koji svaki roditelj na svetu želi svom detetu“.

„Roditeljstvo predstavlja težak i odgovoran ‘posao’ čak i kada o finansijama ne moramo da brinemo. Zato se iskreno, u ime svih naših mladih mama i tata, nadam da će država, pored ove odluke, doneti i mnoge druge koje će olakšati i ulepšati njihov zadatak“, zaključuje.

Izvor: Al Jazeera