Zapadne banke umanjile finansiranje Hrvatske

Hrvatska je među državama sa značajnim padom finansiranja od zapadnih banaka (Reuters)

Hrvatska, Mađarska i Litvanija izdvajaju se među državama srednje, istočne i jugoistočne Evrope sa značajnim padom finansiranja od zapadnih banaka, u okviru općeg trenda pojačanog razduživanja inozemnih zajmodavaca u toj regiji, saopćila je koordinacija međunarodnih institucija.

U periodu od jula do septembra 2014. godine banke su smanjile finansiranje u toj regiji u protivvrijednosti 0,3 posto bruto društvenog proizvoda, u uporedbi s 0,1 posto BDP-a, koliko je smanjeno u prethodna tri mjeseca, javili su iz Bečke inicijative.

Bečka inicijativa osnovana je na vrhuncu međunarodne financijske krize, kao koordinacija međunarodnih zajmodavaca, uključujući Međunarodni monetarni fond, Svjetsku banku, Evropsku banku za obnovu i razvoj i Evropsku investicijsku banku, kako bi se otklonila prijetnja naglog povlačenja banaka iz regije.

Inicijativu podržava i Evropska komisija, a ovaj izvještaj se dijelom temelji na statistici Banke za međunarodna poravnanja.

Tempo razduživanja razlikovao se u trećem tromjesečju od države do države, pri čemu je Hrvatska zabilježila pad finansiranja u protivvrijednosti 2,7 posto BDP-a.

Autori izvještaja upozoravaju pritom na naznake da su zapadne banke u trećem tromjesečju pojačale repatrijaciju likvidnosti iz hrvatskih podružnica.

Hrvatska se time našla u grupi s Mađarskom i Litvanijom, koje su također zabilježile značajan pad finansiranja, u protivvrijednosti većoj od jedan posto BDP-a, odnosno za 1,5 posto, odnosno 1,4 posto BDP-a.

Anemične privrede

Izuzetak su u regiji bile Slovačka, Crna Gora i Turska, u kojima su banke pojačale finansiranje, za 2,4 posto BDP-a, odnosno 0,8 te 0,3 posto BDP-a.

U novembru 2014. godine ponovo je, pak, zabilježen rast kredita u državama u regiji, iako osjetno sporiji nego u prethodnom mjesecu i uglavnom koncentriran na najveće ekonomije, Tursku (18 posto), Rusiju (12 posto na godišnjem nivou) i Poljsku (pet posto).

U anemičnim je privredama, uključujući Hrvatsku, kreditiranje smanjeno, pri čemu se u izvještaju ne navodi tačan postotak tog smanjenja.

Posebno oštar pad kreditiranja, za 14 posto, zabilježila je Ukrajina, zbog, kako se navodi u izvještaju, pogoršanih prilika u ekonomiji.

Slijede Bugarska i Srbija s padom kredita za 7,7 posto, odnosno 6,4 posto.

Depoziti su u zemljama u regiji blago porasli, za 1,8 posto BDP-a i, iako je taj rast u cijeloj 2014. usporio, još je “dovoljan da nadoknadi pad finansiranja inozemnih banaka u većini zemalja, uz izuzetak Ukrajine, Hrvatske, Latvije i Mađarske u odnosu na isti period lani”, ističe se.

U inicijativi također napominju da je proces poboljšanja uvjeta kreditiranja ponovo posustao u trećem tromjesečju, zbog povećanih iznosa nenaplativih zajmova i dodatno postroženih kreditnih standarda.

Izvor: Agencije