Zapadni Balkan podbacio u privrednom rastu 2017.

Radnici
Donald Trump je ranije izjavio kako se nada da će ekonomija biti ponovo 'otvorena i pokrenuta za Uskrs' (AP)

Gospodarski rast u državama zapadnog Balkana u 2017. godini bio je manji nego godinu ranije, što je izravni rezultat političke nestabilnosti u nekim zemljama, nepovoljnih klimatskih utjecaja, ali i smanjenog priljeva investicija u tu regiju, navodi se u redovitoj analizi Svjetske banke (WB) predstavljenoj u srijedu u Sarajevu.

Prosječni gospodarski rast u prošloj godini za Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju, Albaniju i Kosovo bio je 2,4 posto, dok je u 2016. godini bio na razini 3,1 posto.

Analitičari WB predviđaju kako se u ovoj godini može očekivati određeni rast, i to do razine 3,2 posto, dok bi, ako se oporavak nastavi, u 2019. on mogao biti 3,5 posto.

Regionalna direktorica WB-a za Zapadni Balkan Linda Van Gelder upozorila je ipak kako očekivani rast ovisi prije svega o tome kakva će se gospodarska i financijska politika voditi.

Najveći rast na Kosovu

“To će ovisiti o donošenju odgovarajućih politika i propisa bitnih za smanjenje osjetljivosti na šokove i potporu gospodarskom rastu”, kazala je Van Gelder, kako prenosi Hina.

Ranije prognoze WB-a temeljile su se na procjeni kako će rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u protekloj godini na zapadnom Balkanu biti 2,6 posto, a na rezultate niže od očekivanih, kako stoji u analizi, utjecali su i vanjski čimbenici, poput hladne zime, što je iziskivalo veći uvoz električne energije, ali i manji rast od projiciranog, posebice u Srbiji, čije je gospodarstvo, iako najveće u regiji, raslo po stopi od samo 1,9 posto.

Taj pad srbijanskog gospodarskog rasta pripisuje se prošlogodišnjim sušama i oštroj zimi, što je dovelo do podbačaja u poljoprivrednoj proizvodnji i potrebe za povećanim uvozom električne energije.

Makedonija je imala nultu stopu gospodarskog rasta, što je izravni rezultat političke nestabilnosti, a to je, pak, “otjeralo” strane investitore, no projekcija je kako će se to promijeniti nakon uspostave stabilne vlade, pa bi i ta zemlja u 2018. godini mogla dosegnuti rast BDP-a od 3,2 posto.

Taj rast u Bosni i Hercegovini u 2017. godini bio je na razini tri posto, u Crnoj Gori 4,3 posto, a na Kosovu je bio najveći i iznosio je 4,4 posto.

Pozitivni izgledi za gospodarski rast temeljeni su na procjeni kako bi se srbijansko i makedonsko gospodarstvo postupno trebali oporaviti, očekuje se povećanje investicija u Bosni i Hercegovini i na Kosovu, dok se u Crnoj Gori očekuje nastavak započete fiskalne konsolidacije.

U devet mjeseci otvoreno 190.000 radnih mjesta

Analitičari WB-a važnim smatraju to što se povećava zaposlenost u regiji.

Nezaposlenost je u 2017. smanjena za 5,6 posto u odnosu na 2016., što je izravno značilo otvaranje novih 190.000 radnih mjesta samo u prvih devet mjeseci 2017. godine.

Rast u državama regije mogao bi biti puno veći, čak do pet posto na godišnjoj razini, ako bi se odlučnije provodile reforme, čime bi one ujedno ubrzale približavanje članstvu u Europskoj uniji, kazala je u Sarajevu glavna analitičarka WB-a za Bosnu i Hercegovinu Sandra Hlivnjak.

Izvor: Agencije