Zaplijenjena imovina – prihod ili pomoć

Piše: Ibrahim Sofić

Ove sedmice mnogo se govorilo o organiziranom kriminalu u regiji. U Srbiji je počelo suđenje Darku Šariću, narkobosu, State Department je upozorio kako je zabrinjavajuće stanje u Bosni i Hercegovini kada je riječ o količini pranja novca, na Kosovu najavljena hapšenja brojnih zvaničnika zbog mita i korupcije…

Osim ovakvih navoda, javnost interesuje:

„Pa, dobro, uhapsili ga, priveli, malo će ‘odležati’ i to je to, a šta je sa svim onim što je na taj način stekao? Pa, koliko ima kuća, stanova, poslovnih prostora… Može rahat živjeti dalje od kirija, da više prstom ne mrdne…“

Pitanje imovine stečene kriminalnim radnjama i novcem dobijenim na taj način, te potom privremeno ili stalno zaplijenjene od vlasti u državama regije, rješava se na različite načine i nalazi se u različitim fazama.

Tako je sredinom mjeseca saopćeno kako država Srbija od rente iznajmljenih objekata inkasira blizu 100.000 eura na mjesečnom nivou, dok se brojne zaplijenjene nekretnine i automobili daju na korištenje državnim službama te socijalnim i zdravstvenim ustanovama.

Od stanova do traktora

Prema podacima Direkcije za upravljanje oduzetom imovinom, tokom pet godina primjene Zakona o oduzimanju imovine proistekle iz krivičnog djela, privremeno i trajno je zaplijenjeno više od 280 stanova, 53 kuće, desetine poslovnih objekata i hotela, 368 automobila, skupocjenih umjetničkih djela, luksuznih satova, dva kamenoloma, jedan brod, jedan traktor…

Brojna imena iz kriminalnog miljea Srbije se spominju kada je riječ o oduzetoj imovini, a među njima su Dušan Spasojević, Milorad Ulemek Legija, Darko Elez, već spomenuti Šarić… Riječ je o imovini koja je mahom oduzimana od fizičkih lica protiv kojih se vode krivični postupci, kao i s njima povezanim pravnim  i fizičkim licima, i to gotovo 350 fizičkih i 28 pravnih lica.

Sa druge strane, Hrvatska ima nešto drugačiju praksu kada je riječ o trajno ili privremeno oduzetoj imovini, pa trenutno raspolaže sa manjom količinom te imovine, a to su tri vozila.

„Konkretni prihodi od ovog oblika imovine ne postoje, osim jednog prodanog automobila, putem javnog nadmetanja za iznos od 60-ak tisuća kuna [blizu 8.000 eura]“, navodi za Al Jazeeru glasnogovornica Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) Ivana Ivanković.

„Naime, Hrvatska, za razliku od Srbije, više ne provodi praksu stavljanja ovog tipa imovine u najam ili prodaju jer se kroz dugogodišnju praksu pokazalo da u javnosti ne postoji interes za najam ili kupnju tih nekretnina/pokretnina (vrlo vjerojatno zbog straha, lošeg imidža takve imovine).“

Veliki broj slučajeva

Tako se u Hrvatskoj ustalila praksa da se trajno oduzeta imovina, u svrhu osiguravanja socijalnog segmenta i ispunjenja socijalnog cilja, a s obzirom na izražene velike potrebe, daje Ministarstvu socijalne politike i mladih.

„Konkretnije, do sada su sedam nekretnina i neke pokretnine darovane na korištenje i upravljanje Ministarstvu socijalne politike i mladih, budući da je takva imovina pogodna za ispunjenje ciljeva projekata deinstitucionalizacije korisnika socijalne skrbi i zadovoljenja specifičnih potreba tih korisnika“, ističe Ivanković.

U Bosni i Hercegovini je vrijednost zaplijenjene imovine trenutno nepoznata jer se vodi veliki broj slučajeva pred sudovima u različitim fazama, bilo da je riječ o prvostepenim ili o žalbenim postupcima.

„Sud BiH ne raspolaže sa podacima vezanim za ukupnu vrijednost oduzete i naplaćene oduzete imovinske koristi, imajući u vidu da mnogi nedavno okončani krivični postupci u kojima su donesene presude, kojima se oduzima protivpravno stečena imovinska korist na ime iste nekretnine, odnosno pokretnine dužnika, još uvijek nisu došli do izvršnog postupka“, navode iz te bh. institucije.

Javnost je češće upoznata sa javnim prodajama imovine poreskih dužnika u BiH, a i češće se odlučuje za kupovinu takve imovine nego u slučajevima prodaje imovine zaplijenjene od kriminalaca, jer se, kako građani sami kažu, boje odmazde i oduzimanja te imovine.

Doniranje oduzete robe

Ipak, jedna sličnost između stanja u BiH i Hrvatskoj je doniranje oduzete imovine socijalnim kategorijama. 

„Potrebno je napomenuti da se presudama Suda BiH izriču i mjere bezbjednosti oduzimanja predmeta, gdje se u nekim slučajevima radi i o odjeći, lijekovima i hrani. U svakom konkretnom slučaju, a prema prirodi predmeta, određuje se da li će se navedeni predmeti prodati, uništiti ili ustupiti određenom organu. U Sudu BiH je bilo slučajeva doniranja oduzete robe organizacijama humanitarnog karaktera, i to entitetskim organizacijama Crvenog krsta“, navode iz Suda BiH.

Zajedničke akcije policija država u regiji, povezanost učesnika u organiziranom kriminalu, te izvještaji međunarodnih organizacija o situaciji na zapadnom dijelu Balkana, kada se govori o kriminalnim akcijama pojedinaca i grupa, ukazuju na to da će države sigurno doći u posjed novih nekretnina, pokretnina i drugih dobara koja su kupljena ili dobijena na nezakonit način.

Njihovom prodajom ili poklanjanjem društvu na neki način se može, barem djelomično, ublažiti njihovo porijeklo i donijeti korist za državu.

Izvor: Al Jazeera