Zaštita divljine u fokusu izložbe u Londonu
Delikatni i često pogubni odnos između čovjeka i prirode tema je nove izložbe u Londonu. Čak 50.000 fotografija iz 95 zemalja prijavljeno je za godišnji izbor najbolje fotografije divljine. Pobjednički i drugi radovi koji su učestvovali na takmičenju izloženi su u Muzeju prirodnih nauka.
Stvorenja zastrašujuća i krhka na fotografijama su koje prikazuju svijet pun ljepote i zvijeri. Globalni ekosistem i njegovu veličanstvenost ovjekovječili su finalisti izbora za najbolju fotografiju divljine. Prizori svijeta impresioniraju i uče nas o snazi prirode.
Ovogodišnji pobjednik je “Isprepleteni životi” biologa i fotoreportera Tima Lamana. Prikazuje mužjaka orangutana u potrazi za hranom. Stanište orangutana, prašume Bornea i Sumatre, neprestano su u opasnosti zbog ilegalne i prekomjerne sječe drveća.
Ljuskavci zamrznuti u kontejneru
“Želio sam napraviti fotografiju koja prikazuje orangutana u prirodnom okruženju i značaj prašuma, jer orangutani su dugovječne životinje koje provode više od deset godina s majkama, dok odrastaju i uče sve što trebaju o prašumi. Kad odrastu u zatočeništvu ili kao ljubimci, teško je kasnije ih pustiti u divljinu, jer nemaju znanje potrebno da prežive”, kazao je Laman.
Među finalistima je i “Grobnica ljuskavaca” Paula Hiltona. Na njoj je 4.000 mrtvih ljuskavaca, zamrznutih u transportnom kontejneru. Ljuskavci su meta ilegalne trgovine više nego bilo koja druga vrsta. Konzumiranje njihovog mesa smatra se znakom visokog statusa, a ljuske lijekom za brojne bolesti.
“Bio sam bez teksta. Pogledao sam u kontejner i shvatio da je ovo savršena slika globalne trgovine divljim životinjama. Toliko vrsta je pred izumiranjem, a ovo za mene pokazuje da je uništavanje divljine doseglo industrijski razmjer”, rekao je Hilton.
Gdje ima života, ima i nade
Ipak, gdje ima života, ima i nade. A te fascinantne fotografije pokazuju koliko je čovjek ovisan o prirodi.
“Volimo misliti da smo iznad svega toga i da kontroliramo svoju sudbinu, ali učinili smo toliko toga lošeg. Pogledajte koliko ovisimo o pčelama koje oprašuju usjeve. Zbog smanjenja populacije pčela, ugrožena je i poljoprivredna proizvodnja. To je činjenica za koju je odgovoran čovjek, koja ima posljedice za nas kao vrstu”, ocijenio je Michael Dixon, direktor Muzeja prirodnih nauka.
Ranjive i krvoločne životinje prikazane su na izložbi koja nudi prozor u svijet kojem svi pripadamo.
Izvor: Al Jazeera