Zaštita zviždača u Srbiji

Nakon tačno godinu dana primjene Zakona o zaštiti zviždača u Srbiji, donesena je i prva presuda u korist zaposlene, koja je zbog prijave korupcije pretrpila teške posljedice.

Tim bi se zakonom trebalo ohrabriti ljude da više prijavljuju koruptivne radnje u svom okruženju. Međutim, stručnjaci kažu da i dalje postoji strah da se ništa neće promijeniti, zbog čega se ne pojavljuje veliki broj zviždača.

Prije četiri godine Valentina Krstić je skrenula pažnju na malverzacije u kazneno popravnom zavodu Niš. Suspendovana je zbog objavljivanja informacija, ali Agencija za borbu protiv korupcije joj je dodijelila statusa zviždača, pa je ubrzo vraćena na posao.

„Mora da bude spreman čovek ako reši da uzbuni da se nađe na listi za odstrel. Ako čovek ukaže na korupciju znači da u okruženju ukazuje na neku dobro povezanu grupu i teško je boriti se sam protiv grupe“, kazala je Valentina Krstić.

Tada nije postojao zakon koji bi štitio ljude kao što je Valentina. Tek prošle godine uspostavljena je institucionalna zaštita zviždača.

Za godinu dana sudovima se javilo više od stotinu zviždača, do sada je donijeto dvanaest privremenih mjera i jedna prvostepena presuda.

To su, kako kažu u Ministarstvu pravde podaci koji ih ohrabruju, ali ističu da je potrebna kampanja kako bi se ohrabrili potencijalni zviždači.

Status zviždača

„Zakon o zaštiti uzbunjivača biće šire primenjivan odnosno imat ćemo više uzbunjivača onog trenutka kada se kao grom iz vedra neba pojavi neki veliki slučaj uzbunjivanja. To će možda da bude Elektroprivreda, Vodoprivreda ili rudnici, ali nešto što će zatresti visoke fotelje“, rekao je Radomir Ilić, iz Ministarstva pravde.

Zakon predviđa da sudovi odlučuju ko može da dobije status zviždača, ali, kako navode stručnjaci, dešava se da ponekad donose čudne odluke.

„Imamo nedavno slučaj u Višem sudu u Beogradu gde je uzbunjivač odbijen, a sudija je u obrazloženju naveo da poslodavac nije u rešenju o otkazu naveo da je otkaz posledica uzbunjivanja pa nijedan poslodavac neće to uraditi“, kazao je Vladimir Radomirović, iz organizacije Pištaljka.

Ali zakon, kažu nadležni, predviđa i drugostepenu raspravu pa su zviždači zaštićeniji. Navode primjer iz Novog Sada gdje je taj status najprije odbijen pa je poslije žalbe zviždač zaštićen.

„Prva stvar je što je za mesec i po dana greška otklonjena. Druga stvar jeste što nakon toga praksa tog suda bila drugačija, nisu odbacivani predlozi za privremene mere iz tih razloga da kažem krajnje nekorektnih“, rekao je Nebojša Đuričić, sudija.

Praksa je pokazala i da tužilaštvo ne prati sudove. Dobivanje statusa zviždača ne znači i da će istraga brzo biti okončana. Ta činjenica mnoge je obeshrabrila da prijave malverzacije.

„Bojazan da neće biti ništa urađeno čak nije toliko ni strah od štetnih posledica i otkaza već da se ništa neće promeniti“, kazao je Radomirović. 

Prema podacima sajta Pištaljka, najveći broj zviždača je zaposlen u javnoj upravi ili državnim kompanijama. Tek manji broj njih dolazi iz privatnog sektora.

Izvor: Al Jazeera