Zaštitom proizvoda do prednosti na tržištu

Prema podacima Agencije za bezbjednost hrane u BiH ima oko 155 proizvoda, koji bi mogli dobiti zaštitu na osnovu geografskog porijekla i originalnosti. Jedan od zaštićenih proizvoda je sir trapist proizveden u samostanu Marija Zvijezda, javlja reporterka Al Jazeere Ljiljana Smiljanić.

Međutim, i dalje se u tržnim centrima na policama mogu naći sirevi sa nazivom trapist, ali u samostanu Marija Zvijezda kažu da nisu proizvedeni po tradicionalnoj recepturi.
Iako sir trapist potiče iz Francuske, ova delicija dio je i bosanskohercegovačke tradicije. A ona je započela prije 130 godina, kada su redovnici samostana Marija Zvijezda kod Banjaluke počeli proizvoditi trapist. I to jedinstveni, banjalučki, jer se njegov ukus razlikuje od francuskog trapista. Za to treba zahvaliti specifičnostima podneblja u kojem se proizvodi, a koje utiču na njegov kvalitet. Recept je dobro čuvana tajna. Trenutno je samo jedan redovnik zna.

„Zato sam otišao u Francusku, u samostan Monteka, gdje se radi ovakav sir. I tamo sam bio poučen i tako, prenešena je tajna meni. Ona se prenosi usmeno, a original je zapisan u francuskom samostanu“, rekao je Tomislav Topić, redovnik samostana „Marija Zvijezda“.

Ovaj sir zaštićen je u Institutu za intelektualno vlasništvo u BiH i u Ženevi, ali još nije zaštićen prema geografskom porijeklu i originalnosti. To je isključivo u nadležnosti Agencije za bezbjednost hrane BiH.

U Agenciji pojašnjavaju da takva zaštita zahtijeva posebnu proceduru. Prvo bi svi, koji na bilo koji način učestvuju u proizvodnji, trebalo da oforme Udruženje. Sljedeći korak je da dogovore proizvodnu specifikaciju da bi svi imali proizvod iste kvalitete. A treba da prilože i dokumentaciju, kojom će dokazati vezu sa određenim geografskim područjem, kao i historijske dokaze proizvodnje.

Neki su, kažu, pokrenuli proceduru, ali još nijedan proizvođač u Bosni i Hercegovini nije dobio oznaku originalnosti, geografskog porijekla ili tradicionalnog ugleda. Tako čuveni livanjski i vlašićki sir certifikat čekaju već četiri godine.

Tržišna prednost

Eksperti pojašnjavaju da se zaštita autohtonih proizvoda razlikuje od „brendiranja”. Kažu da „brend” stvaraju sami proizvođači, prema popularnosti nekog proizvoda među kupcima.
„Brend” se, kažu stručnjaci, ne može zaštititi, ali može ime proizvoda, logotip kompanije kao intelektualno vlasništvo. Sve je to dio marketinga i poboljšanja prodaje, a firme u Bosni i Hercegovini, kažu, ne pridaju dovoljno značaja tome. Svi to smatraju troškom, umjesto investicijom, kažu u jednoj banjalučkoj marketinškoj agenciji.

Zoran Jagrović iz agencije „Evron“, ukazuje na važnost pravovremene zaštite imena brenda.

„Mi smo imali konkretan primjer za jednu firmu, za koju smo radili zaštitu imena vode „Ledena”. Međutim, u proceduri same zaštite i provjeri da li je već neko zaštitio to ime došli smo do podatka da je „Kolinska” iz Slovenije zaštitila za područje Bosne i Hercegovine ime „Led” i sve izvedenice od imena „Led” trajno“, rekao je Jagrović.

Zaštićen proizvod znači prednost na tržištu. Iz Agencije za bezbjednost hrane BiH pojašnjavaju da su takvi proizvodi skuplji. Imaju i olakšice pri izvozu, naročito ako je riječ o autohtonim proizvodima. Oni čine integralni dio kulturne baštine jedne zemlje.

Izvor: Al Jazeera