Zašto Alžir nije u Islamskoj vojnoj koaliciji

Alžirska odbrambena doktrina zabranjuje vojne intervencije vojske te zemlje izvan njenih granica (EPA)

Piše: Yassin Bodhan 

ALŽIR – Iako se Alžir ubraja u arapske države sa najviše iskustva u borbi protiv terorizma, odsustvo ove države sa liste zemalja članica islamskog vojnog saveza za borbu protiv ove pojave, nameće brojna pitanja o razlozima zbog čega je to tako. 

Saudijska Arabija je u utorak najavila formiranje Islamske vojne koalicije od, do sada, 34 države za borbu protiv terorizma, sa sjedištem u Rijadu, glavnom gradu Saudijske Arabije.

Na listi koalicije arapskih zemalja primjetno je odsustvo pojedinih država, poput Sirije, Irana i Iraka.

Izostanak ovih zemalja može biti opravdan, konkretno zbog odnosa između režima tih država i Saudijske Arabije.  Međutim, odsustvo Alžira iz ove alijanse nameće brojna pitanja u vezi s tim u čemu je tajna suzdržanosti ove zemlje da se priključi islamskoj koaliciji, iako je to nekada bila jedna od zemalja najviše pogođenih terorizmom.

Zanimljiva stvar u svemu tome je da apstinencija predstavlja karakterističan stav alžirske diplomatije kada je riječ o sličnim arapskim projektima. Tako je ova država već ranije najavila da se odbija priključiti ideji osnivanja zajedničkih arapskih sila, kao što se usprotivila i odbacila ideju vojne intervencije arapske koalicije protiv pokreta Husa u Jemenu. 

Odnos Ustava prema tom pitanju

Profesor političkih nauka na Univerzitetu u Alžiru Abdel al-Ali Razzaqhi naglasio je da Alžir nije pristupio ovoj koaliciji zbog poštivanja Ustava svoje države na osnovu kojeg se zabranjuje vojna intervencija izvan granica te zemlje.

Razzaqhi pojašnjava za Al Jazeeru da „trenutna ekonomska situacija u Alžiru, u kontekstu mjera štednje, također ne dozvoljava dodatne finansijske terete koji se nameću ulaskom u nove međunarodne institucije.“ 

S obzirom da Alžir primjenjuje sporazume o borbi protiv terorizma u okviru Afričke unije, to ovu državu spriječava, prema njegovim riječima, da se pridruži sličnim projektima u nekoj drugoj međunarodnoj instituciji, pogotovo zbog toga što projekat Islamskog vojnog saveza uključuje i zemlje iz dvije međunarodne institucije, a to su Liga arapskih država i Organizacija islamske saradnje.

Razzaghi dodaje kako je zanimljivo da je saopćenje o formiranju islamskog vojnog saveza došlo istoga dana kada je otvoreno službeno sjedište organizacije Afripol – afričke organizacije kriminalističke policije, u glavnom alžirskom gradu. Uloga ove organizacije ogleda se u pružanju podrške policijskoj saradnji među afričkim državama kroz razmjenu informacija i dobre prakse u borbi protiv organiziranog transnacionalnoga kriminala i terorizma. 

On je pojasnio da Alžir preferira političko rješenje nad vojnim, što predstavlja pristup čija se efikasnost potvrdila u pogledu finansijske krize i ostvarila pozitivne rezultate u libijskoj krizi kroz okupljanje libijskih frakcija za pregovaračkim stolom pod pokroviteljstvom Afričke unije i Ujedinjenih naroda.   

Doktrina odbrane

Faysal Metawi, pisac i novinar alžirskog dnevnog lista na francuskom jeziku Al-Watan smatra da postoje politički, sigurnosni i odbrambeni elementi koji navode Alžir na suzdržanost prema ovoj inicijativi, od kojih je najvažnija neizvjesnost u pogledu samog imena ove koalicije.

Metawi pojašnjava za Al Jazeeru da suzdržanost Alžira da se pridruži ovom projektu i drugim sličnim arapskim projektima proističe iz alžirske obavezujuće odbrambene doktrine koja zabranjuje vojne intervencije izvan granica države.

Priključivanje ovoj koaliciji, prema njegovim riječima, dovelo bi Alžir u nezgodnu situaciju, s obzirom da se od država u sastavu alijanse očekuje intervencija na terenu u državama gdje grupa Islamska država Irak i Levant (ISIL) drži kontrolu, naročito u Iraku.    

Smatra dačinjenica da su arapske zemlje uskratile podršku Alžiru tokom devedestih godina prošlog stoljeća u borbi protiv terorizma sada predstavlja opravdanje, zbog čega se Alžir ne želi baviti bilo kakvim inicijativama u tom pogledu, dodavši da „su pojedine države pod čijim se patronatom nalazi ovaj savez ranije podržavale radikalne militantne grupe u Alžiru, poput selefijskih džihadista, čemu se Alžir u to doba otvoreno i službeno suprotstavljao.“

Metawi nastavlja te kaže da „to ni u kom slučaju ne znači da Alžir ne ulaže dovoljne napore u borbi protiv terorizma. Ova država pruža logističku i informacionu podršku za nekoliko država od kojih su najvažnije Libija i Tunis. Također, tu je i sigurnosna koordinacija na visokom nivou između Alžira, Maroka i Egipta, što je znatno učinkovitije od koalicije koja okuplja države sa različitim ciljevima, što otežava proces borbe protiv terorizma, budući da on zahtijeva veliku brzinu i preciznost pri realizaciji.“  

Pojedini smatraju da je iransko-alžirsko približavanje jedan od razloga za nedostatak alžirske interakcije sa arapskom inicijativom, dok o takvom zbližavanju najbolje govore posjete iranskih zvaničnika Alžiru, poput trenutne posjete iranskog potpredsjednika Eshaqa Jahangiria ovoj zemlji.  

Izvor: Al Jazeera