Zašto Australija više nije obećana zemlja

Sydney: U Australiji svega nekoliko velikih distributivnih lanaca kontrolira skoro kompletnu distributivnu mrežu prehrambenih proizvoda (AFP)

Piše: Snježana Mulić-Softić

Jedna od najuspješnijih i najvećih ekonomija na svijetu, Australija, koja se nalazi na 13. mjestu po visini bruto nacionalnog dohotka (GDP) i koja je jedna od rijetkih razvijenih zemalja koja se efikasno uspjela oduprijeti globalnoj finansijskoj i ekonomskoj krizi, počela je polako slabiti.

To potvrđuju najnoviji pokazatelji australijskih ekonomskih eksperata, a jedan od vidnih indikatora lošeg ekonomskog trenda, za koji analitičari, između ostalog, optužuju i laburističku Vladu u Canberri zbog njenog “slabog ekonomskog manadžmenta”, jeste i najnovija odluka Centralne banke Australije (Reserve Bank of Australia – RBA) da snizi kamatne stope.

Plate i cijene osnovnih potrepština

Hrana je u Australiji skuplja nego u tradicionalno skupoj Velikoj Britaniji.
Srednja cijena jedne vekne hljeba iznosi tri dolara, litar mlijeka košta dva dolara, litar mineralne vode 2,5 dolara, dok kilogram janjetine iznosi od 18 do 25 dolara. Internet konekcija mjesečno košta 48 dolara, ulaznica za kino 15 dolara po osobi, a mjesečna članarina za fitness od 75 do 120 dolara mjesečno. Srednja cijena jedne kutije cigareta iznosi 15 dolara, a pet kilometara vožnje taksijem u centralnoj gradskoj zoni 14 dolara. Stanarina za unajmljeni jednosoban stan u blizini centra grada košta više od 2.000 dolara, dok oni koji kupuju stambeni prostor za jedan kvadrat, u zavisnosti od lokacije, plaćaju od 4.400 do 6.700 dolara. Cijena prosječnog automobila je viša od 27 hiljada dolara. Na ove cijene dođe prosječna mjesečna plata koja iznosi 3.800 dolara.

Vrtoglav rast cijena hrane

Ovakav korak RBA najbolje ukazuje na to da je ekonomija u padu i da je neophodno uvođenje stimulativnih mjera za pospješivanje ekonomskih aktivnosti. Centralna banka Australije očekuje od vodećih velikih banaka, kao što su Combank, Westpack Bank, NAB i ANZ, da u skladu sa ovom odlukom i same smanje kamatne stope kako bi stimulirale rast ekonomije.

Cijene kuća i stanova još jedino rastu na sjeveru Australije, dok je cijena stambenih jedinica opala u drugim velikim industrijskim centrima kao što su Sydney, Melbourne, Brisbane i Perth.

Eksperti navode da je sektor za poslovanje sa stanovništvom znatno oslabio, tako da je potrošnja u velikim robnim kućama pala na nivo koji nije zabilježen u zadnjih sedam godina. Cijene kuća i stanova još jedino rastu na sjeveru Australije, dok je cijena stambenih jedinica opala u drugim velikim industrijskim centrima kao što su Sydney, Melbourne, Brisbane i Perth.

Snažan australijski dolar, koji duže vrijeme nadmašuje američki, iako pogoduje onima koji odluče odmor provesti u inostranstvu, ipak je štetan za izvoz australijskih proizvoda, što ovu ekonomiju čini sve manje konkurentnom u odnosu na ostale.

Australija ima najbržu rastuću cijenu hrane među vodećim razvijenim zemljama. Prema podacima OECED-a, samo tokom posljednje decenije cijena potrošačke korpe porasla je za 40 posto.

Iako je zvanična stopa nezaposlenosti u ovoj zemlji nešto ispod šest posto, ponuda novih radnih mjesta na berzi rada sve je manja i bilježi postepeni pad, a procenat radne snage koja je kategorizirana kao “casual” sve je veći, što mnoge radnike stavlja u nepovoljnu poziciju, jer na taj način ostaju bez penzionog osiguranja i drugih beneficija.

Australija ima najbržu rastuću cijenu hrane među vodećim razvijenim zemljama. Prema podacima OECED-a, samo tokom posljednje decenije cijena potrošačke korpe porasla je za 40 posto.

Pored toga, ogroman broj građana Australije nikad neće biti u mogućnosti riješiti stambeno pitanje, jer je količina duga prema bankama i drugim pozajmljivačima novca postala toliko visoka da u nekim slučajevima nadmašuje i stvarnu cijenu kupljene nekretnine. Ovo je rezultat pada vrijednosti nekretnina, koje su nakon meteorskog rasta pale u zadnjih pet-šest godina.

Jahanje na kineskom valu

Sadašnji ekonomski pokazatelji očito ukazuju na to da je Australija, inače poznata kao zemlja blagostanja, odavno to prestala biti.

Ekonomija Australije znatno je globalizirana i njen uspjeh itekako zavisi od ekonomskih kretanja u ostatku svijeta, ali je njen prosperitet do sada, prije svega, bio zasnovan na snažnom industrijskom razvoju Kine i na potrebama za prirodnim resursima i rudama kojima se Kina najviše snabdjeva iz Australije.
Analitičari to popularno karakteriziraju kao “jahanje na kineskom valu”.

Međutim, kako je Kina od 2004. godine krenula sa stukturnim promjenama dugoročnog ekonomskog razvoja, oslabila je i njena potražnja za rudama i mineralima. Naravno, Kina i dalje treba te resurse, ali ne u mjeri koliko je ona bila do sada. Prema mišljenju profesora Rossa Garnauta, nekadašnjeg ambasadora Australije u Kini i savjetnika nekoliko australijskih premijera obje političke provenijencije, Kina diversificira svoju ekonomiju i ona nije više svjetska fabrika za jeftinu proizvodnju robe. On kaže da je kineska Vlada napravila primjetan namjerni zaokret ka ekonomiji koja će se više zasnivati na potrošačkom faktoru (konzumerizmu) i uslužnim djelatnostima u koje spadaju i javne usluge poput obrazovanja i zdravstva te zaštiti okoline.

Garnaut je prije nekoliko dana pozvao stanovništvo i Vladu da se počnu navikavati na drastično smanjen životni standard.

Garnaut, akademik koji je predvidio meteorski ekonomski razvoj Kine, ovih dana je upozorio da je došao kraj ekonomskom prosperitetu Australije koji se do sada bazirao na ogromnom rastu kineske ekonomije i prodaji ruda i drugih prirodnih resursa ovoj zemlji (godišnji prihod Australije od ruda iznosi 121 milijardu dolara).

Govoreći u programu “Lateline” australijskog javnog servisa ABC, Garnaut je prije nekoliko dana pozvao stanovništvo i Vladu da se počnu navikavati na drastično smanjen životni standard, s obzirom na to da je “resource boomu” došao kraj i da prihod od izvoza rudnih bogatstava sve više pada te da je Australija sve manje konkurentna kada je u pitanju izvoz ruda, a budući da se one sada sve više nabavljaju iz rudnika u Africi, Aziji i Južnoj Americi.

Poremećaj klime i cijena

Australija, koja je u svijetu poznata kao veliki proizvođač i izvoznik hrane, a posebno u regiji Novog Južnog Velsa (NSW), u zadnjih pet godina izložena je velikim klimatskim promjenama, koje se ogledaju u poremećaju uobičajenog rasporeda padavina. Sve to utiče na pogoršanje prihoda od poljoprivrede što dovodi do teške ekonomske situacije u ruralnim djelovima zemlje, a munjeviti rast cijena povrća i drugih prehrambenih proizvoda ponukao je Vladu ove zemlje da zauzme ozbiljniji stav i da se uhvati u koštac sa posljedicama klimatskih promjena.

Neki  eksperti razlog ovako drastičnog rasta cijena hrane i kućnih potrepština ne vide isključivo u klimatskim poremećajima (suša, poplave…), već u prevelikoj koncentraciji tržišta. 

Zemlja “down under” je čak počela uvoziti hranu, što je dovelo do još većeg rasta cijena. Premijer Južne Australije Mike Rann tako je nedavno izjavio da je ono sa čim se Australija suočava kada su u pitanju sve izraženije klimatske promjene, zapravo, samo “jedan zastrašujuće mali uvid u ono što će tek donijeti globalno zagrijavanje”.

No, neki eksperti razlog ovako drastičnog rasta cijena hrane i kućnih potrepština ne vide isključivo u klimatskim poremećajima (suša, poplave…), već u prevelikoj koncentraciji tržišta. Oni upozoravaju na to da svega nekoliko velikih  distributivnih lanaca kontrolira skoro kompletnu distributivnu mrežu prehrambenih proizvoda.

                                                          ***

Zbog svega navedenog, profesor Garnaut i drugi ekonomski eksperti u Australiji sve glasnije apeliraju na Vladu, poslodavce, sindikate i ostale ekonomske činioce da rade na kreiranju nove strategije ekonomskog razvoja koja će se temeljiti na većoj produkciji, efikasnijim uslugama i servisima, inovativnim tehnologijama i patentiranim znanjima, upozoravajući na to da se Australija mora oslobađati ekskluzivnog oslanjanja na prodaju ruda koje su je učinile jednom od najprosperitetnijih zemalja na svijetu.

Izvor: Al Jazeera