Zašto BiH nema zajednički tim civilne zaštite

Piše: Mladen Obrenović

Slike katastrofe kojima je Bosna i Hercegovina svjedočila za vrijeme poplava prije dvije godine barem su malo ublažile priče koje su stizale o dobrim, plemenitim i hrabrim ljudima koji nisu pitali onoga koga spašavaju za nacionalnost, vjeru, za koga glasa na izborima ili kojem od dva bh. entiteta pripada. Iz Doboja, Šamca, Orašja, mnogih sredina u središnjoj ili sjeverozapadnoj Bosni stizale su takve priče i dokazivale kako entitetske crte razdvajanja postoje samo na geografskim kartama onih koji ih uporno povlače, a da među ljudima – kad nastupi nevolja – podjela zapravo nema.

Posljednjih dana ponovno je aktualizirana priča o tome što će i kako će civilna zaštita, odnosno dvije entitetske institucije koje trebaju štititi i spašavati ljude i njihovu imovinu, učiniti i kako postupati u slučaju nekih novih katastrofa – bilo u Bosni i Hercegovini, bilo u susjednim državama koje su bh. građanima nesebično pomogle prije dvije godine.

Iz Federalne uprave civilne zaštite, sa sjedištem u Sarajevu, upozoreno je kako njihove kolege iz Republičke uprave civilne zaštite, kojem je sjedište u Istočnom Sarajevu, ne žele predložiti kadrove za posebnu postrojbu koja bi djelovala na razini države, bila na usluzi svim njezinim državljanima bez obzira kom entitetu pripadali, ali i pomagali izvan granica Bosne i Hercegovine.

Upozorio je Fahrudin Solak, direktor Federalne uprave civilne zaštite, ni kako predstavnici Koordinacijskog tijela BiH za zaštitu i spašavanje iz bh. entiteta Republika Srpska ne dolaze na sastanke tog tijela, niti žele u zajedničke timove za spašavanje koji idu u pomoć susjedima pod oznakama države BiH. Za sve je okrivio politiku te ocijenio „prijenos nadležnosti kao najveći kamen spoticanja“.

Pojašnjavajući takve tvrdnje, Solak odgovara kako bi pitanje prijenosa nadležnosti trebalo postaviti njegovim kolegama iz Republike Srpske.

„Kolege očigledno misle da će formiranje jedinice za zaštitu i spašavanje na nivou države, koja će i predstavljati BiH izvan njenih granica, značiti oduzimanje nadležnosti entitetu. Postoji zakon na nivou države koji je tačno definisao nadležnosti države i rekao da je to i međunarodna saradnja i predstavljanje BiH u svim vježbama, obukama i svemu onome što će predstavljati državu izvan granica. Ne znam šta je tu čudno i šta nije jasno“, odgovara Solak.

RS: Poštujemo zakone

Iz Republičke uprave Civilne zaštite, pozivajući se na entitetski Ustav i zakone, podsjećaju kako je „oblast zaštite i spasavanja ljudi i materijalnih dobara u isključivoj nadležnosti entiteta, samim tim i Republike Srpske“.

„To nije politika nego legalističko, odgovorno ponašanje. Nas je uzaludno politikantski pozivati da ‘zaobiđemo’ Ustav, zakon i Republiku Srpsku“, stoji u odgovoru.

Navode i kako je „zaludno pokušavati zaobići činjenicu da Republička uprava civilne zaštite i Federalna uprava civilne zaštite od 2001. godine imaju sporazum o saradnji i nije bilo problema u ostvarivanju te saradnje“. Ukazuju na „desetke pozitivnih primjera“, ali i primjećuju kako „neko želi da to pokvari kao što želi da sakrije istinu o Koordinacionom tijelu BiH za zaštitu i spasavanje na čije sastanke često nisu dolazili predstavnici Federacije BiH“.

Odgovaraju i kako su inicirane zakonske izmjene i dopune kako bi se entitetska civilna zaštita što „efikasnije institucionalno i praktično pozicionirala […]u cilju veće, bolje zaštite i spasavanja ljudi i materijalnih dobara u Republici Srpskoj“. U tom smislu, „formirana je i radi interresorna grupa sa zadatkom da iznađe najbolje i najsigurnije rješenje finansiranja sistema zaštite i spasavanja u Republici Srpskoj, a u jeku je formiranje, obučavanje i opremanje specijalnih timova za potragu i spasavanje“.

Vratiti pomoć

No, Fahrudin Solak smatra kako se na razini entiteta i dalje mogu razvijati kapaciteti civilne zaštite koji će moći dati odgovor u raznim situacijama. Ipak, navodi, izvan državnih granica trebaju slati zajedničke snage kao predstavnici Bosne i Hercegovine. I na svojim odorama, ponavlja, moraju nositi oznake države BiH.

„Kao Bosna i Hercegovina, a radi svog imidža, moramo imati mogućnost pomoći u regionu jer su i nama pomagali. Ako kao vojska i policija zajedničkim snagama pomažemo u mirovnim misijama, zašto ne možemo i kao civilna zaštita? Kad smo već bili konzumenti međunarodne pomoći ne samo u vrijeme poplava, to ne smijemo zaboraviti bez obzira hoćemo li ikad imati priliku uzvratiti. Zato trebamo imati strukturu koja može reagovati i pomoći susjedima jer su nam svi oni pomogli“, predlaže Solak.

Republička uprava civilne zaštite odgovara kako je „uvijek spremna za djelovanje u Republici Srpskoj, BiH i inostranstvu“.

„Na čelu Republičke uprave civilne zaštite su kadrovi sa višedecenijskim iskustvom u oblasti zaštite i spasavanja ljudi i materijalnih dobara. Oni i svi zaposleni uvijek će odbacujući pritiske, ucjene i pozive na ‘zaobilaženje’, na svojoj uniformi, sasvim normalno, nositi znak Republike Srpske“, zaključno poručuju.

Zakon poštovati, a jedinicu formirati

Iz Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine, koje je nadređeno dvjema upravama civilne zaštite, poručuju kako se državni zakoni moraju poštovati. Okvirni zakon o zaštiti i spašavanju nalaže da Bosna i Hercegovina mora imati posebnu postrojbu za zaštitu i spašavanje na državnoj razini.

„Ako zakon kaže da moramo imati formiranu jedinicu, na svaki način ćemo tražiti od zakonom utvrđenih službi da budu u sastavu te jedinice. Niko nikome neće oduzeti simbol entiteta, niti komandovati ili oduzeti nadležnosti, nego će, kao naši vojnici i policajci, i spasioci biti upućeni u međunarodne misije. Onaj ko ne želi da ide, neće ići. Samo trebamo poštovati zakon i to je jedino rješenje“, poručuje Samir Agić, pomoćnik ministra sigurnosti zadužen za resor zaštite i spašavanja.

Svjestan je, doduše, „nepostojanja političke volje entitetskih Vlada, a posebno političkog vrha Republike Srpske, jer više to ni nije političko koliko je pitanje nekog nadmudrivanja“. Po njegovim riječima, u cijeloj priči „nema hoće–neće, nego mora“.

Najavljuje i kako će Ministarstvo sigurnosti uspostaviti takvu postrojbu jer je to zakonom predviđena obaveza, iako „u državi sve počiva na koordinaciji, a ne na subordinaciji – na dobroj volji, a ne naređenju“.

„Ako ulazite u EU, a država se kroz oba entiteta i distrikt to opredijelila, onda morate biti partner, što znači da država ima obaveza ne samo da odgovori na zahtjev nego i da ponudi pomoć. Onaj ko hoće u jedinicu će biti dobrodošao“, kaže.

Na kraju izražava nadu da će „političkom voljom bit odlučeno da do NATO vježbe narednog septembra BiH ima spremnu, jaku, moćnu jedinicu koja će biti ravnopravna sa svim evropskim jedinicama za slične namjene“.

Izvor: Al Jazeera