Zašto Grčkoj smeta čitanje Kur'ana u Aja Sofiji

Aja Sofija 1934. pretvorena u muzej (EPA)

Piše: Shady al-Ayoubi

Zvanične, stranačke i narodne strane u Grčkoj ozlojeđene su odlukom turskih vlasti da se tokom mjeseca ramazana u muzeju Aja Sofija u Istanbulu svakodnevno recitira Kur'an.   

Posmatrači ovakav razvoj dešavanja vezuju za posljednju odluku Njemačkog parlamenta kojom se osmanski masakr nad Armencima u Prvom svjetskom ratu priznaje kao genocid, dok drugi to vide kao manifestaciju sukoba koje Turska vodi, kako na unutrašnjem tako i na vanjskom planu.

Grčko ministarstvo vanjskih poslova smatra da „tursko ponašanje ide do granica vjerske netolerancije i pokazuje nepovezanost sa stvarnošću, te da takvo ponašanje nije u skladu s demokratskim i sekularnim društvom.“

Prema mišljenju opozicijske Nove demokratske stranke, cijela ova stvar je veoma opasna te smatraju kako se Ministarstvo vanjskih poslova Grčke ne smije suočiti s tim na način „ne želim nikog uznemiriti, nego svi trebaju biti zadovoljni.“ Kažu kako recitiranje Kur'ana u Aja Sofiji znači pretvaranje ovog muzeja u džamiju, što predstavlja provokatorski čin i odraz nepoštivanja pravoslavaca u svijetu.

Alexandros Massavetas, kolumnista grčkog lista Kathimerini naglašava da „Aja Sofija za dvije različite skupine predstavlja dvije različite stvari: prema osmanskoj teoriji, Aja Sofija je najveći simbol okupacije grada, a njena islamizacija znači da su uzde vlasti u Istanbulu prebačene iz ruku grčkog kršćanstva u ruke islamske Turske“.      

Problem nije samo vjerske prirode

On dodaje da se pod vlašću Ataturka situacija dodatno zakomplicirala, kada je naložio da se crkva pretvori u muzej. Prema njegovim riječima „važan dio turskog društva zabrinut je zbog reislamizacije Aja Sofije, ali ne zbog političke korektnosti, nego zato što to predstavlja nedostatak poštovanja prema Ataturku.“

Michalis Marioras, profesor teologije na Univerzitetu u Atini za Al Jazeeru kaže da je Aja Sofija svjetski kulturni simbol koji ima posebnu težinu za pravoslavce na svakom mjestu te da je to vjersko odredište koje posjećuju milioni njih. Kada je riječ o Grcima, za njih je Aja Sofija simbol snažne uspomene na historijski period koji otjelovljuje njihove nade u bolju budućnost, ne s ciljem širenja i ekspanzije, nego u smislu kršćanske vjerske utjehe.      

On kaže da se recitiranje Kur'ana u Aja Sofiji, prvi put nakon što je pretvorena u muzej 1934. godine, ne čini kao problem čisto vjerske prirode, s obzirom na to da Turska prati sekularne trendove već decenijama. Tim činom se umanjuje i njen historijski, kulturni i univerzalni karakter te svodi na poseban lokalni karakter.

Pojašnjava da „cijela ova priča ima i političku simboliku za Tursku koja se nalazi pod teretom unutrašnjih i vanjskih problema, kao što su teroristički napadi, sukob sa Gulenovim pokretom, tenzije s Evropom i Rusijom te priznanje masakra nad Armencima“, napominjući da su ovi faktori naveli turske vlasti na ovakvu odluku koju opisuje kao ishitrenu u cilju ostavljanja utiska i buđenja vjerskih osjećaja turskih muslimana.    

Dvostruki aršini

Nasuprot tome, novinar Manolis Kostidis smatra da Grci nemaju pravo prigovarati na recitiranje Kur'ana u Aja Sofiji nakon što su uništili veliki broj historijskih objekata iz osmanskog perioda koji su ostali u njihovoj državi, dok se istovremeno drugi skrnave do te mjere da je jedna od džamija u gradu Solunu pretvorena u kino u kojem se prikazuju pornografski filmovi.   

Kostidis u svom članku, koji je objavio grčki portal Protagon, kaže da, kada se džamije ruše, a druge pretvaraju u kino-sale u kojima se prikazuju pornografski filmovi, morate biti dosta pažljiviji dok od drugih tražite da poštuju historijske objekte.     

U telefonskom razgovoru za Al Jazeeru Kostidis kaže da „Erdoganova vlada svojim pojedinim potezima želi zadovoljiti ekstremiste te da ne namjerava Aja Sofiju ponovno pretvoriti u džamiju.“ 

Istraživač u oblasti međunarodnih odnosa Ali Bakir smatra da u narodu postoje određeni pozivi na otvaranje Aja Sofije za vjernike, dodavši da će Vlada na kraju morati odgovoriti na zahtjeve naroda.

Bakir za Al Jazeeru kaže kako se čini da Vlada sve do ovog trenutka zauzima srednji stav, te je naglasio da je pitanje dozvole ili zabrane suvereno pravo države u koje ne smije zadirati bilo koja država izvana. On je udaljio mogućnost toga da je odluka povezana s posljednjom rezolucijom Njemačkog parlamenta u vezi s priznavanjem genocida nad Armcenima.    

Bizantijski car Konstantin II otvorio je crkvu Aja Sofiju 360. godine, a zatim ju je sultan Mehmed Fatih pretvorio u džamiju 1453. godine. 1934. godine objekat se počinje koristiti kao muzej u okviru Ataturkovih procedura za sekularizaciju Turske.

Izvor: Al Jazeera