Zašto je Balkan daleko od najbitnijeg svjetskog sajma mobilne industrije?

'NOA je spremna ponuditi pomoć manjim kompanijama', kaže Kralj (Al Jazeera)

BARCELONA – Na ovogodišnjem Mobile World Congressu, najbitnijem sajmu mobilne industrije u svijetu, regiju zvanično predstavljaju samo dvije kompanije, Quantox Technology iz Srbije i Hangar18 NOA iz Hrvatske. Osim njih, veliki je broj firmi koje imaju urede u tim zemljama, ali i u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Makedoniji, ili su jednostavno domaće kompanije koje rade “pod stranom zastavom”. Iako je događaj u Barceloni najbitniji za ostvarivanje poslovnih  veza u granama povezanim s mobilnom industrijom, vlasti zemalja iz regije nemaju sluha za promociju kompanija s domaćeg tržišta.

“Ako nisi ovdje, isto kao da ne postojiš”, poručuje Mario Kralj, vlasnik i prvi čovjek brenda mobilnih telefona iz Koprivnice.

Sličnog je stava i Vuk Popović, izvršni direktor Quantoxa. Prema njegovim riječima, kompanija koja zapošljava više od 200 ljudi u četiri ureda u Srbiji te jednom u Los Angelesu gotovo sav posao dogovori upravo na sajmovima poput onog u Barceloni. Zbog toga se njegova kompanija samo prošle godine predstavila na 33 sajma širom svijeta.

Rast poslovanja

Iz obje kompanije poručuju da im je, otkad su se počele pojavljivati na svjetskim kongresima i sajmovima, posao paralelno rastao, uglavnom s inozemnim klijentima.

Unatoč opipljivim rezultatima ovakvih prezentacija, vlasti njihovih zemalja nemaju sluha da organiziraju zajedničku prezentaciju, popularne nacionalne paviljone, po uzoru na druge države.  

Popović ističe da programeri, dakle, oni koji rade u industriji kojom se njegova kompanija bavi, zarađuju višestruko iznad prosjeka u zemlji iz koje dolaze, te da je riječ o stranom novcu, zbog čega mu je nevjerovatno da se vlasti ne trude izlagati domaće stručnjake na svjetskoj sceni.

“Mi smo sve fakture ispostavili u inostranstvu, nijedna nije u dinarima, donosimo čist strani novac”, dodaje.

S obzirom na to da je Srbiji IT industrija među tri najbolja izvozna proizvoda i da taj segment stalno raste, jasno je da bi država višestruko profitirala od zajedničkog nacionalnog nastupa.

Paviljon korisniji od fabrike

“Država bi mnogo više profitirala ako organizuje neki nacionalni paviljon na svetskim sajmovima nego ako dovede neku kinesku fabriku, koja zaposli neke ljude za po 20.000 dinara, jer zaista imamo kvalitetnih kompanija koje bi mogle sklopiti velike poslove. Ovde možemo da se takmičimo na svetskoj sceni, da naplaćujemo svetske cene, a ne da radimo za minimalce. To je prednost IT industrije, nismo zaključani na lokalnom tržištu”, dodaje izvršni direktor Quantox Technologyja.

Popović podsjeća da je bilo pokušaja kompanija da privole vlasti da zajednički nastupe na nekom od sajmova. Neki pojedinci uložili su veliki trud, kaže, ali od političara jednostavno niko nije imao sluha.

“A ovde se ne izlažu samo kompanije koje se bave programiranjem i aplikacijama. Ovde se bukvalno sve izlaže i sve se može naći”, dodaje.

Slična situacija vlada i u Hrvatskoj, navodi Kralj.

Čisti profit

“Pokušali smo organizirati zajedničko predstavljanje, ali vlasti, tj. država jednostavno nema sluha za takvo nešto. A time se puno gubi, jer, kad radite sa strancima, tu se radi o čistom profitu za sve”, navodi prvi čovjek NOA-e.

Osim što bi došlo do finanijske koristi, izlaganje u okviru nacionalnih predstavništava dovelo bi i do rasta reputacije same zemlje, dodaje.

“Mi već imamo neku moć, mogli bismo pomoći drugima, imamo veliki štand, mogli bismo im ustupiti prostor, ali jednostavno nema sluha, nema takve ideje. Malim firmama ovo bi značilo čudo jer nema bolje organiziranog sajma. Bez obzira je li to mobilna industrija, šta god. Jer ovo je top. A imamo kompanije koje znaju i mogu ponuditi mnogo, samo kad bi im se pružila prilika”, kaže Kralj.

Ekonomski analitičar Nicolas Fernandez navodi da je postao uobičajeni trend da se na velikim sajmovima organiziraju nacionalni paviljoni, bez obzira na to o kojoj je industriji riječ, jer je primjetan povrat uloženih sredstava.

“Kad potencijalni ulagač ili klijent vidi da država stoji iza nekoga, na bilo koji način, spremniji je za saradnju. To je u neku ruku i garant da je riječ o ozbiljnoj kompaniji, što uz druge provjere dovodi do veće spremnosti za saradnju”, kaže Fernandez.

Što se samog Mobile World Congressa tiče, ovaj analitičar podsjeća da je na sajmu prisutno više od 30 regionalnih i državnih paviljona iz svih krajeva svijeta, što je pokazatelj da se na MWC-u mogu sklopiti brojni dogovori od kojih zemlje profitiraju.

Izvor: Al Jazeera