Zašto je rasa bitna na internetu

Skoro 20 posto Afroameričkih korisnika interneta odlaze online samo pomoću pametnih telefona (GALLO / Getty)

Piše: Jamilah King

Nedavne studije pokazale su da demografija igra ključnu ulogu u društvenim medijima. Devedeset posto korisnika Pinteresta su navodno žene i to je trenutno najbrže rastuća društvena mreža. Isto tako, Tumblr je postao mjesto vođeno ukusima i razgovorima rastuće baze tamnoputih korisnika, naročito Amerikanaca azijskog porijekla. U utjecajnom istraživanju iz 2009. godine kulturna kritičarka Danah Boyd tvrdi da je Facebook mogao postati kralj među društvenim mrežama tek nakon što su korisnici bijelci napustili MySpace – jer su se nekada popularni sajt i njegove legije tamnoputih korisnika počeli smatrati internetskim ekvivalentom negostoljubivog “geta”.

Rasa je bitna, čak i u našim online svjetovima. Internetski sajtovi koje posjećujemo, pa čak i način na koji to činimo, obojeni su rasnom nejednakosti, vođenoj hirovima i politikama nekolicine vrlo bogatih kompanija. I to neizbježno oblikuje način na koji se povezujemo s najsnažnijom komunikacijskom platformom na svijetu.

Prvo, činjenice. Internet više nije isključivo rezerviran za povlaštene hobiste i korisnike desktop računara. To je mašina za sebe, sredstvo koje pomaže pokretanje najosnovnijih institucija društva. Dok se ekonomija polako kreće ka oporavku i milioni ljudi tragaju za poslom, neki od najvećih poslodavaca u zemlji – uključujući Target, Home Depot i Walmart – od potencijalnih radnika zahtijevaju da svoje aplikacije ispune preko interneta. Dok se američki koledži i univerziteti bore da uravnoteže povijesna smanjenja budžeta s rastućim upisom studenata, kursevi na internetu se široko reklamiraju kao predavaonice budućnosti.

Internet građanstvo

Pristup internetu je, također, postao preduslov za učestvovanje u građanskom i političkom životu – barem u Sjedinjenim Državama. Barack Obama ušao je u historiju 2008. godine kada je u kampanji po prvi put koristio društvene medije kako bi uključio više birača, posebno onih mlađih koji su se prije osjećali otuđenim od političkog procesa. Nedavna studija o novim medijima i političkom djelovanju mladih, koju su proveli istraživači na Univerzitetu u Chicagu, ukazala je na to da tamnoputi mladi birači koriste mobilne telefone, igraće uređaje i e-čitače kako bi se više uključili na političkom nivou.

Zabrinjavajuće je što nekoliko kompanija mogu djelovati kao kontrolori koji određuju kako i kada se najsiromašniji građani-potrošači povezuju u građanskom i ekonomskom životu, koji je postao sve mobilniji.

Na stranu stranačka politika, internet se pokazao vrijednim sredstvom za marginalizirane zajednice u njihovoj borbi za pravdu širom SAD-a i širom svijeta. Nedavno su crnački aktivisti upotrijebili društvene medije kako bi organizirali svoju borbu za pravdu za ubijenog Trayvona Martina, tinejdžera Afroamerikanca kojeg je ustrijelio jedan od čuvara četvrti u Floridi. I u 2011. godini internet je odigrao ključnu ulogu, kada su aktivisti širom Sjeverne Afrike i Bliskog istoka pomoću njega širili poruku o “Arapskom proljeću”.

Ipak, nemaju svi jednak pristup internetu.

Prema istraživanju koje je prošle godine objavilo ministarstvo trgovine, samo 60 posto američkih kućanstava koristi širokopojasni internet. Razlozi često variraju, ali u mnogim slučajevima ili su usluge preskupe, ili su nedostupne u nekim zajednicama, često onim gdje većinom žive ljudi obojene kože.

Rast korisnika mobilne telefonije

Za mnoge korisnike rješenje tog problema leži u mnogo većem oslanjanju na pametne telefone. Naime, crnci i Latinoamerikanci su korisnici koji u zemlji najbrže prihvataju pametne telefone. Istraživanje Pew Internet and American Life Projecta iz 2010. godine utvrdilo je da će crnci, Latinoamerikanci i korisnici s niskim prihodima prije ići na internet pomoću pametnih telefona nego desktop ili prenosivih računara. Gotovo 20 posto afroameričkih korisnika smartphonea će svoje telefone koristiti samo za pristup internetu, zajedno sa 16 posto Latinoamerikanaca. Isto vrijedi i za samo deset posto mobilnih pretplatnika bijelaca.

Međutim, taj rastući broj korisnika pametnih telefona ne dobiva baš ono za što i plaća. Umjesto toga, oni su uglavnom prepušteni hirovima privatnih korporacija, koje postavljaju pravila u jednoj od najmanje konkurentnih industrija u SAD-u.

U najboljem slučaju, postoji samo nekoliko kompanija koje kontroliraju širokopojasnu infrastrukturu zemlje, i to su često iste kompanije koje vode telekomunikacijsko tržište u zemlji. Prošle godine, AT&T i T-Mobile skoro su propustili priliku da se spoje i formiraju divovsku kompaniju, što bi dovelo do toga da dvije kompanije – Verizon i AT&T – kontroliraju 80 posto tržišta.

Istinska snaga interneta može biti oslobođena samo kada se pravično ponudi zajednicama kojima je najpotrebniji.

A te kompanije su ulile milione dolara u politički sistem zemlje. Prema podacima koje je prikupio OpenSecrets.org, AT&T je od 1989. godine republikancima i demokratima donirao 47 miliona dolara. Verizon i TimeWarner, dva od najvećih pružatelja internetskih usluga u New Yorku, navodno su donirali po 20 miliona dolara u istom vremenskom periodu.

Širenje jaza

Novac i politička vlast su u pitanju. Kako je internet rastao i sazrijevao, pobornici su s pravom bili zabrinuti da će digitalni jaz između bogatih i siromašnih rasti. Te zabrinutosti su dovele do sporne debate između američkih zakonodavaca, telekomunikacijskih kompanija i aktivista oko prijedloga da se postave pravila koja će održati otvorenost interneta, sprečavajući kompanije da blokiraju pristup određenim web stranicama, ili da korisnicima naplaćuju različite cijene za bržu uslugu.

Sporna pitanja nisu nastala iz paranoje. Naime, u 2007. godini Verizon je blokirao tekstualne poruke koje je NARAL Pro-Choice America poslao svojim pristalicama. Kompanija je to učinila tvrdeći da ima pravo da blokira poruke koje smatra “kontroverznim ili neukusnim”.

U decembru 2010. godine savezni regulatori usvojili su pravila za pošteno djelovanje – za širokopojasni žičani pristup internetu. No, ti napori su se pokazali potpunim neuspjehom kada je u pitanju mobilna širokopojasna mreža, koja je osnovna za pristup korisnicima crncima i Latinoamerikancima. Nekolicina kompanija koje vode američko telekomunikacijsko tržište uglavnom su slobodne da rade šta hoće. To često znači veće cijene i manje izbora za potrošače.

Još više zabrinjava što to, također, znači da nekoliko kompanija mogu djelovati kao kontrolori koji određuju kako i kada se najsiromašniji građani-potrošači povezuju u građanskom i ekonomskom životu, koji je postao sve mobilniji.

Internet je izuzetno moćna alatka. Vrijeme je da savezni regulatori prestanu tretirati internet kao luksuz i počnu ga smatrati javnim dobrom, koje više ne može biti pod nadzorom nekoliko moćnih kompanija. Širokopojasni pristup je zajednicama koje su dugo bile na medijskim marginama pružio mogućnost da se predstavljaju i pričaju svoje priče. Omogućio je aktivistima širom svijeta da prikažu svoje bitke i steknu neviđenu podršku. Ipak, njegova istinska snaga može biti oslobođena samo kada se pravično ponudi zajednicama kojima je najpotrebniji.

Stavovi izraženi u ovom članku su autorovi i ne predstavljaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera