Oglasi

Zašto Kongres pokušava srušiti Bin Salmana?

U slučaju Khashoggijevog ubistva Trump i američki Kongres su na suprotnim stranama, jer predsjednik štiti Bin Salmana.
CIA ustvrdila da iza Khashoggijevog ubistva stoji Bin SalmanReuters

Slučaj ubistva saudijskog novinara Jamala Khashoggija još uvijek se ne smiruje u Sjedinjenim Američkim Državama o čemu govori i interakcija između američkog predsjednika, koji pokušava da odugovlači i manevrira kako bi zaštitio svog saveznika Mohameda bin Salmana, i američkog Kongresa, koji vrši snažan pritisak da se princ osudi. U isto vrijeme, oči svijeta su uprte u Washington u iščekivanju epiloga ovog slučaja.

Američki Kongres, zakonodavni organ u SAD-u, ima široke ovlasti dodijeljene Ustavom u suočavanju s administracijom, čime se osigurava postizanje neke vrste ravnoteže između zakonodavne i izvršne vlasti u vođenju državnih poslova i javne politike u zemlji i inostranstvu. U najvažnije instrumente Kongresa, kada je u pitanju bavljenje ''uznemiravajućim odlukama'' predsjednika, možda spada ''udar na novčanik'' ili rezanje sredstava, s obzirom na to da je Kongres nadležan za usvajanje saveznog budžeta.  

Najskoriji primjer upotrebe ovog oružja desio se prije nekoliko dana kada je Kongres zaprijetio da neće glasati o budžetu ako američki predsjednik ne dozvoli Gini Haspel, direktorici američke Centralne obavještajne agencije (CIA), da svjedoči o ubistvu Jamala Khashoggija pred članovima Kongresa.  

Čini se da su ove prijetnje zapravo urodile plodom, jer je direktorici CIA-e dozvoljeno da predoči izvještaj pred jednim brojem istaknutih članova Kongresa, koji su nakon toga izašli uvjereniji nego ikad ranije da je Bin Salaman umiješan u zločin.

Trump se protivi osudi Bin Salmana

To je i navelo senatora Bob Corkera, republikanskog predsjednika Odbora za vanjsku politiku Senata da kaže: ''Da prijestolonasljednik izađe pred porotu, bio bi osuđen za 30 minuta''. U tome su ga slijedili brojni istaknuti članovi Senata iz obje stranke, republikanske i demokratske, među kojima se posebno se ističu Marco Rubio, Ed Markey, Dianne Feinstein i Lindsey Graham.  

Osim toga, netradicionalni susret članova Kongresa sa šefom turske obavještajne službe Hakanom Fidanom, koji je bio usredotočen na nekoliko tema, a prvenstveno na atentat na Jamala Khashoggija, označio je prekretnicu koja ukazuje na ozbiljnost Kongresa u rješavanju ovog slučaja i namjeri da ga prati sve do kraja.

Nasuprot tome, izgleda da se američki predsjednik i osoblje njegove administracije, na čelu sa državnim sekretarom i sekretarom odbrane SAD-a, čvrsto drže svog stava koji se protivi osudi Bin Salmana pod izgovorom očuvanja finansijskih interesa i strategije SAD-a na Bliskom istoku.

Pogledi su sada uprti u Kongres i administraciju američkog predsjednika zbog stavova koje ove dvije strane zastupaju. Stoga se postavlja pitanje: Hoće li američki predsjednik uspjeti u tome da prikrije saudijskog prijestolonasljednika i zatvori slučaj na štetu svih navodnih načela i etike, ili će Kongres pronaći način da presiječe put predsjedniku i prisili ga da u jednom trenutku odustane od svoje nepromišljene politike podupiranja optuženog prijestolonasljednika?

Smatramo da uopće nije lako dati odgovor na ovo pitanje. Nasuprot entuzijazmu kojeg pokazuju čelnici Kongresa da se Bin Salman osudi i kazni, našu pažnju privlači vrlo važan elemenat koji nije dovoljno izanaliziran i kojem nije posvećena potrebna pažnja. Riječ je o otvorenoj izraelskoj podršci Mohamedu Bin Salmanu i pozivima da se ne ugrožava stabilnost Saudijske Arabije, misleći pod time da se ne dovodi u pitanje sudbina Mohameda bin Salmana. 

U stvari, kao što smo govorili u ranijim tekstovima, smatramo da razlog Trumpove pristranosti Bin Salamanu nije strah od pogoršanja odnosa između Saudijske Arabije i SAD-a, kao ni to da se sačuvaju ugovori teški milijarde dolara koje je amerika potpisala sa ovom stranom. Svako ko je imalo upućen u saudijsko-američke odnose zna da su interesi Amerike zaštićeni i sačuvani bez obzira na to ko su lideri u Saudijskoj Arabiji koji nemaju taj luksuz da budu neprijateljski nastrojeni prema Americi ili da izbjegnu obaveze koje moraju ispuniti prema njoj.

Glavni razlog Trumpove pristranosti prema Bin Salmanu jeste pritisak Tel Aviva koji ne skriva svoju podršku saudijskom prijestolonasljedniku. Tel Aviv princa vidi kao dugo očekivano strateško blago koje će mu pomoći da ostvari svoje ambicije u regionu i provuče sporazum stoljeća.

Pritisak Tel Aviva

Glavni razlog Trumpove pristranosti prema Bin Salmanu, barem po našem mišljenju, jeste pritisak Tel Aviva koji ne skriva svoju podršku saudijskom prijestolonasljedniku. Tel Aviv vidi princa kao dugo očekivano strateško blago koje će mu pomoći da ostvari svoje ambicije u regionu, provuče tzv. sporazum stoljeća i otvoreno promovira normalizaciju odnosa s ''Izraelom''. No, ključno pitanje glasi: Ako američki predsjednik pokazuje tako snažnu pristranost prema interesima Izraela, hoće li Kongres uistinu stati na drugu stranu ove jednadžbe?

Ovakav stav Kongresa izgleda čudno i nimalo ugodno. Svako ko je upoznat s američkim krugovima odlučivanja i utjecajem lobističkih grupa na njih, veoma dobro zna da je Capitol Hill glavna arena izraelskog utjecaja. Nije nikakva novost da lobističke grupe lojalne Izraelu, prije svega Američko-izraelski odbor za javne poslove (AIPAC), imaju gotovo potpunu kontrolu nad Capitol Hillom.

O tome svjedoče i nebrojeni primjeri, od kojih ćemo spomenuti riječi istaknutog senatora Paula Findleya. U svojoj knjizi ''Ko se odvažio progovoriti'' (They Dare to Speak Out) u kojoj govori o snažnom izraelskom utjecaju u Kongresu i usmjeravanju američke vanjske politike, posebno na Bliskom istoku, Findley je napisao: ''Utjecaj koji izraelski premijer ima na vanjsku politiku Sjedinjenih Američkih Država na Bliskom istoku znatno je veći nego utjecaj koji ima u svojoj državi''.  

Donald Bergus, bivši američki ambasador u Sudanu i istaknuti diplomata, u ovom kontekstu kaže: ''U State Departmentu smo se uvijek šalili da, ako izraelski premijer jednoga dana izađe sa saopćenjem da je Zemlja ravna, a ne lopta, Kongres bi mu nakon 24 sata čestitao na tom otkriću''.

Nedavno se desio i jedinstven slučaj koji je otkrio razmjere izraelskog utjecaja na Kongres, kada je predsjednik Predstavničkog doma za vrijeme predsjedničkog mandata Baracka Obame dogovorio u tajnosti sa izraelskim ambasadorom u Washingtonu posjetu i govor Benjamina Netanyahua pred Kongresom, mimo znanja predsjednika Obame.   

Netanyahu je zaista održao govor pred američkim Kongresom koji su prekidali samo gromoglasni aplauzi. Obama je doveden u neugodnu situaciju, jer je izgledalo kao da se uistinu suočio s političkim prevratom. Ovaj incident je, također, poslao direktnu poruku svima onima kojih se tiče ovo pitanje, a to je da Izrael ima gotovo apsolutnu kontrolu u Capitol Hillu.

Čelnici Kongresa protiv interesa Izraela

Iako priznajemo da postoje i izuzeci koji ne podržavaju Izrael u Kongresu, spomenut ćemo da je njihov procenat izuzetno mali i neefikasan. Na temelju ranije spomenutog, jedinstven stav lidera Kongresa iz redova demokrata i republikanaca oko određenih pitanja, kao što je slučaj Khashoggi, u suprotstavljanju otvorenoj izraelskoj želji, predstavlja neoubičajenu pojavu koja, nesumljivo, zahtijeva pažnju i analizu. Kakve li su to dimenzije i ciljevi naveli čelnike Kongresa da se suprotstave interesima Izraela kada je u pitanju slučaj Khashoggi?   

Smatramo da postoje dvije mogućnosti:

Prvo, da izraelski lobi u Washingtonu nije iskoristio svoj utjecaj na članove Kongresa da prihvate izraelski stav podrške Bin Salmanu. Možda su proizraelske skupine odlučile da se ne žele uključivati u ovaj slučaj koji izgleda kao izgubljen, pogotovo što druge države, odnosno Turska, imaju dokaze o krivičnom djelu čije bi službeno objavljivanje moglo uzburkati svjetsko javno mnijenje. Međutim, strateški interes koji Izrael ima u Bin Salmanovom ostanku na vlasti umanjuje tu mogućnost i vodi ka drugoj opciji.     

Drugo, da je AIPAC, s obzirom na ogroman utjecaj koji ima na predsjednika i Kongres, odlučio kupiti vrijeme kako bi pronašao balansirajuće rješenje između ove dvije strane. Dok američki predsjednik igra ulogu advokata, Kongres igra ulogu strašila. Time AIPAC osigurava da ova ''bitka'' između administracije i Kongresa potraje.

Taj vremenski period će predstavljati zlatnu priliku za Izrael da iskoristi slabi položaj princa Mohameda bin Salmana zarobljenog između čekića i nakovnja i potakne ga da ubrza provedbu svih zahtijeva koji se tiču pitanja u regionu. I to je ono čemu danas svjedočimo - nezapamćeno ubrzavanje tempa u približavanju između brojnih arapskih i muslimanskih režima i Izraela, uz jasne tragove Rijada u tim dešavanjima.  

Ovo se čini kao najizvjesnija mogućnost u tumačenju stava američkog Kongresa. Mohamed bin Salman će na kraju tog puta, najvjerovatnije, biti žrtvovan, nakon što ispuni sve što se od njega tražilo i kada postane teret. Ovakvo gledište podupire i nejasan stav američkog predsjednika koji je ostavio otvorena vrata pred mogućnošću da odustane od Bin Salmana kada se za tim ukaže potreba.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.