Zašto Putin, kad kaže ‘Kosovo’, spomene i Rezoluciju 1244?

Izjavu Putina da se Moskva zalaže za uzajamno prihvatljivo rješenje Beograda i Prištine, ali bazirano na rezoluciji 1244 SB UN, neki tumače kao uslovnu podršku Srbiji (Tanjug)

Oni koji su očekivali da će posle sastanka predsednika Ruske federacije Vladimira Putina sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem u Beogradu saznati nešto više o tome da li će, koliko i na koji način Moskva biti uključena u rešavanje problema Kosova ili makar postoje li neka rešenja koja su za nju neprihvatljiva, verovatno su bili razočarani.

Vladimir Vladimirovič Putin u svom obraćanju javnosti Srbije nije osetio potrebu da iznosi tu vrstu detalja. O Kosovu je najviše govorio u kontekstu neprimenjivanja odredbi Rezolucije 1244 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija – kako one koja na Kosovu zabranjuje druge vojne snage osim onih pod kontrolom Ujedinjenih nacija, tako i one, koju beogradski zvaničnici odavno ne pominju, a odnosi se na moguće prisustvo određenog broja pripadnika vojske i policije Srbije na Kosovu.

Jedino što se o eventualnom budućem sporazumu Srbije i Kosova moglo čuti od ruskog predsednika jeste da se Moskva zalaže za uzajamno prihvatljivo rešenje Beograda i Prištine, ali bazirano na rezoluciji 1244 SB UN.

Neki su ovu izjavu protumačili kao potvrdu teze da Moskva ipak nije sklona da podrži bilo kakvo rešenje oko kojeg se dogovore Beograd i Priština. Teze, koja se pojavila još prošle godine, nakon Vučićevog povrtka iz Moskve, gde je, kako su najavljivali mediji u Srbiji, otišao da Putinu predstavi plan razgraničenja s Kosovom.

Sporazum mora ovjeriti i Vijeće sigurnosti UN

Tada je, međutim, posle sastanka, izostala zajednička konferencija za novinare, a sam Vučić je na pitanje da li je Putinu predstavio svoj plan i kakav je odgovor dobio, rekao da nema šta da priča o planu koji su odbacile i zemlje Evropske unije i Albanci i Srbi. Pri tom, javnost u Srbiji nikad nije upoznao sa detaljima tog plana, niti pojasnio šta podrazumeva pod razgraničenjem.

Iz Rusije je, međutim, i pre tog oktobarskog sastanka, stigla poruka slična onoj koju je u Beogradu izneo Putin. U intervjuu za časopis Moskovskog državnog instituta međunarodnih odnosa Ministarstva spoljnih poslova Rusije, ambasador u Srbiji Aleksandar Čepurin poručio je da se Rusija strogo pridržava Rezolucije 1244, da ne priznaje državu Kosovo, te da samo Beograd i Priština, bez pritiska Zapada, mogu da se “dogovore o statusu i stepenu autonomije te pokrajine”, dodajući da je Rusija spremna da pomogne u traženju kompromisa.

Učestalo pominjanje Rezolucije 1244 kao temelja za traženje rešenja kosovskog problema otvorilo je dilemu da li to znači da je za Moskvu neprihvatljivo bilo koje rešenje koje Kosovo tretira kao nezavisnu državu, makar Beograd i pristao na to, uz određene ustupke ili pod time podrazumeva da, u slučaju sporazuma, postojeću rezoluciju treba da zameni nova koja bi verifikovala novo stanje.

Za političkog analitičara Dragomira Anđelkovića nema dileme: “Ruska pozicija je i ranije bila da svaki dogovor mora da prođe kroz Savet bezbednosti UN, odnosno da bude potvrđen novom rezolucijom i tu se ne radi o novom stavu”.

Profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu Dragan Đukanović kaže da je teško dešifrovati kako bi se Ruska federacija ponašala ukoliko dođe do dogovora Beograda i Prištine, odnosno do sveobuhvatnog pravno obavezujućeg sporazuma, “koji bi očigledno morao da prođe kroz sistem UN, odnosno Savet bezbednosti gde jednu od glavnih uloga ima Rusija”.

“Ako se konačno rešenje traži u okvirima koje pominje Putin, mislim da ga neće biti moguće pronaći. S druge strane, ranije je bilo izraza spremnosti da se primeni dogovor Beograda i Prištine, pa i prilikom susreta Putina i Thacija 11. novembra u Parizu”, dodaje Đukanović.

Ipak, valja napomenuti da se o susretu u francuskoj prestonici oglasio samo kosovski predsednik na Twitteru, objavivši zajedničku fotografiju i navodnu izjavu Putina da će, ukoliko Beograd i Priština postignu miroljubivi sporazum, Rusija to podržati. Rezolucija 1244 nije pomenuta.

Vučić: Konsultacije s Putinom prije rješenja

Diplomata Srećko Đukić, bivši ambasador Srbije u Belorusiji, ocenjuje da je pominjanjem Rezolucije 1244 Putin stavio do znanja da se nijedno rešenje o Kosovu ne može doneti bez saglasnosti Rusije. On, međutim, dodaje i da je nakon posete Putina vidljiv i jedan novi stav kad je reč o kosovskom problemu, koji ukazuje da je Moskva spremna da zauzme aktivniju poziciju u rešavanju tog spora i pre nego što se eventualni predlog sporazuma pojavi pred Savetom bezbednosti UN.

Ipak, na pitanje da li ta aktivna pozicija može da znači i mogućnost da Moskva, zajedno sa Vašingtonom  preuzme inicijativu u rasplitanju kosovskog čvora od Evropske unije, Đukić odgovara da je malo verovatno potpuno istiskivanje EU, čak i ako se Rusija i SAD ozbiljnije uključe u posredovanje.

Profesor Đukanović kaže da sve zavisi od njihovih širih potencijalnih dogovora, oko Sirije i drugih regiona. “Ja ne vidim mogućnost da SAD i Rusija zajedno traže rešenje za Kosovo. Mislim da će ostati posredovanje EU, uz primetniju ulogu SAD-a, a da Rusija neće učestvovati u tom delu okončanja dijaloga Beograda i Prištine”.

U tom slučaju, Rusija zadržava mogućnost da iz drugog plana utiče na tok pregovora. To je, praktično potvrdio i predsednik Srbije nakon sastanka s Putinom, kada je rekao da će se s njim konsultovati pre postizanja bilo kakvog rešenja.

“Time je Vučić sebi prilično suzio manevarski prostor, ostavljajući priliku Rusiji da ima poslednju reč u sporu Srbije i Kosova, naročito u Savetu bezbednosti UN, gde može da uloži veto”, kaže sagovornik Al džazire iz diplomatskih krugova, koji je želeo da ostane anoniman, inače dobar poznavalac prilika u Rusiji.

O tome da li je Rusiji uopšte u interesu da se Beograd i Priština dogovore, u Srbiji postoje najmanje dve škole mišljenja. Prva tvrdi da Rusiji odgovara status quo, jer je to način da, preko Srbije zadrži veći uticaj na Balkanu, naročito nakon ulaska Crne Gore u NATO i potpisivanja Prespanskog sporazuma, koji i Makedoniji otvara vrata severnoatlantske alijanse.

Ruski utjecaj širi od Kosova

“Potencijalni dogovor Beograda i Prištine smanjio bi ulogu Rusije na Balkanu i Moskva to zna. I zbog toga mislim da u ovom trenutku nije spremna da suštinski podrži takav dogovor”, kaže profesor Đukanović.

Dragomir Anđelković, međutim, smatra da ruski uticaj u Srbiji ne zavisi samo od Kosova.

“Javno mnenje u Srbiji je takvo da će Srbija svakako ostati u prijateljskim odnosima sa Rusijom. Ako pogledate sadašnju krizu u BiH oko zahteva za ukidanjem imena Republike Srpske, prva sila koja je reagovala bila je Rusija, koja je zatražila sednicu Veća za implementaciju mira. I to pokazuje višeslojnu potrebu srpskog faktora za ruskom podrškom. Ne verujem da postoji bila koja vlast u Beogradu, koja bi bila spremna da kida veze sa Moskvom zarad evrointegracija”, uveren je Anđelković.

Moskva strahuje da bi, u slučaju sporazuma Beograda i Prištine, pod pokroviteljstvom EU, i Kosovo i Srbija mogli da postanu protektorati NATO-a, piše ruska štampa

Ipak, ako je suditi po nekim tekstovima u ruskoj štampi, u Moskvi izgleda nisu baš sasvim ubeđeni u neraskidivost tih veza. Tako Komersant piše da Moskva strahuje da bi, u slučaju sporazuma Beograda i Prištine, pod pokroviteljstvom EU, i Kosovo i Srbija mogli da postanu protektorati NATO-a, iako Beograd sve vreme ističe svoju vojnu neutralnost. U tom kontekstu, list je, na dan posete Putina, podsetio i na činjenicu da je Srbija, baš za vreme vlasti Srpske napredne stranke sa NATO-om potpisala Individualni akcioni plan partnerstva (IPAP), što je naintenzivniji oblik saradnje sa ovim vojnim savezom koji neka zemlja koja nije članica može da ima. Ovim sporazumom, navodi se, predstavnici NATO-a u Srbiji dobili su, između ostalog, i diplomatski imunitet, što je status koji Moskva već godinama bezuspešno traži za svoje ljude u Srpsko-ruskom humanitarnom centru u Nišu.

Osim toga, koliko god Moskva zvanično podržavala evrointegracije Srbije, prilično je izvesno da će sa svakim novim korakom ka članstvu u EU, rasti i pritisak da Srbija uskladi i svoju spoljnu politiku sa evropskom, pa samim tim uvede i sankcije Rusiji, što bi moglo ozbiljno da utiče na odnose dve zemlje.

Kosovo kao presedan za Abhaziju i Južnu Osetiju

Diplomata Srećko Đukić kaže da je teško dokučiti ruske namere, ali smatra ipak da “u ovom trenutku Rusija ne želi podelu Kosova, zbog unutrašnjih potreba. Između ostalog, i zbog aktulnih pregovora sa Japanom oko Kurilskih ostrva, gde se većina ruskog stanovništva protivi davanju teritorija”.

Sagovornik Al džazire iz diplomatskih krugova, smatra da Moskvi odgovara da pitanje Kosova ostane nerešeno, između ostalog, i zato što bi, u slučaju da se to poglavlje zatvori, na red mogla da dođu neka druga, poput Abhazije, Južne Osetije, istočne Ukrajine ili Krima.

Ovaj stav je u suprotnosti sa drugom školom mišljenja prema kojoj Rusiji odgovara i da se Beograd i Kosovo dogovore, a da ona taj dogovor koristi za rešavanje teritorijalnih sporova u svoju korist.

“Rusija je još pre nekoliko godina zauzela stav da svako rešenje za Kosovo mora da ima univerzalni karakter, odnosno da sve što bude dogovoreno za Kosovo, Moskva će smatrati jednom vrstom presedana i osnove za rešavanje drugih sporova. To je kompatibilno njenom zahtevu da se sve završi u Savetu bezbednosti UN. Jer ako se usvoji nova Rezolucija UN, koja bi zamenila 1244, Rusija će moći da se poziva na to rešenje, naročito kad se radi o Abhaziji i Južnoj Osetiji. Ali ne i kad je reč o Krimu, jer to je za Rusiju završena stvar”, smatra Dragomir Anđelković.

I diplomata Srećko Đukić na pitanje da li bi Rusija eventualno rešenje kosovskog spora mogla da koristi i za ostvarivanje svojih interesa,odgovara da bi Moskva sigurno išla na opciju koja bi njoj odgovarala. Problem bi mogao da nastane ako dođe do situacije da ono što odgovara Rusiji, ne odgovara i Srbiji.

Izvor: Al Jazeera