Zašto SAD ne želi napasti Assada

Piše: Fadi Mansour

WASHINGTON – Tek što je počela rasprava o novom pozivu koji zagovara upotrebu vojne sile protiv sirijskog režima u Sjedinjenim Američkim Državama, administracija predsjednika Baracka Obame žurno je reagirala kako bi stala ukraj svim spekulacijama koje bi mogle utjecati na promjenu njihovog stava kojeg se čvrsto drže kada je riječ o protivljenju vojnoj intervenciji protiv režima Bashara al-Assada. 

Američki državni sekretar John Kerry rezimirao je stav američke administracije u svom susretu sa Al Jazeerom rekavši: „Svi dobro znaju da vojna intervencija nije pravi izbor.“

Izjava Kerryja je uslijedila odmah nakon potpisivanja interne diplomatske depeše koju je potpisao 51 zvaničnik State Departmenta, u kojoj se kritizira način na koji administracija predsjednika Obame rješava stvari u Siriji. U depeši se od američke administracije zahtijeva da pribjegne upotrebi vojne sile u svjetlu opstruiranja sporazuma o prekidu neprijateljstava u Siriji umjesto daljeg istrajavanja na političkim pregovorima.

Diplomate koje se protive politici predsjednika Obame smatraju da će upotreba vojne sile primorati Assada da se pridržava uslova sporazuma o prekidu neprijateljstva i da će ga to navesti da političko rješenje shvati ozbiljno.

Podrška Rusije i Irana

Andrew J. Tabler, istraživač u oblasti arapskih pitanja na Institutu za bliskoistočnu politiku u Washingtonu (WINEP), smatra da je podizanje karte o upotrebi vojne sile sa stola sa opcijama u interesu sirijskog režima, njegovih saveznika i pristalica.  

Tabler za Al Jazeeru kaže kako američka administracija izbjegava opciju upotrebe sile zbog poteškoća koje vojna intervencija protiv Assadovog režima nosi, s obzirom na to da je Rusija na njegovoj strani.

Američka administracija to argumentira time da bilo kakva vojna intervencija, iako je ograničena namjerom da se izazovu političke nesuglasice, nosi sa sobom prijetnje od kojih se posebno ističe strah od uvlačenja SAD-a u rat sa Sirijom koja ima podršku Irana i Rusije, prema riječima glasnogovornika Bijele kuće Josha Earnesta.  

Administracija predsjednika Obame smatra da stavovima koji zagovaraju nametanje vojnog rješenja u Siriji nedostaje mudrosti, te da će nužno dovesti do rezultata sličnih onima koji su proistekli iz američke invazije na Irak 2003. godine te štete koja je time nanesena interesima Sjedinjenih Američkih Država.

Stoga Bijela kuća ističe kako je potrebno uložiti više napora za uspjeh sporazuma o prekidu neprijateljstava i da Rusija treba izvršiti pritisak na Assada da prihvati proces političke tranzicije. Također, sva sredstva se moraju usmjeriti isključivo na borbu protiv ISIL-a na ne da se rasipaju na borbu protiv sirijskog režima.

Projekat za podjelu Sirije

Sirijska opozicija osjeća zabrinutost zbog stava Washingtona kojim se odbija upotreba vojne sile protiv režima Bashara al-Assada.

Tako je Munther Makhous, glasnogovornik Visokog pregovaračkog komiteta i ambasador Koalicije sirijske opozicije u Parizu, upozorio na to da postoji projekat za podjelu Sirije na kojem rade regionalne i međunarodne strane kako bi se udovoljilo željama na lokalnoj razini.

Ne treba se oslanjati na to će Washington odstupiti od svog stava kada je riječ o vojnoj intervenciji u Siriji pred istek mandata predsjednika Baracka Obame.

Andrew Tabler, koji je i autor knjige „U lavljoj jazbini“ kaže kako se sirijska opozicija treba braniti i izdržati sve do novembra kada će biti izabran novi predsjednik SAD-a.

On dodaje da u međuvremenu, u periodu do održavanja predsjedničkih izbora, sirijska opozicija treba raditi na tome da „ujedine svoje redove i da se bori protiv džihadista“, čime bi povećali svoje šanse za saradnju sa novom američkom administracijom.   

Izvor: Al Jazeera