Zašto SAD razmatra obustavu isporuke oružja Turskoj?

Nacrt zakona o potrošnji za američku odbranu poziva na privremenu obustavu prodaje američkog oružja Turskoj, ključnom savezniku Washingtona na Bliskom istoku.

Klauzule o Turskoj u godišnjem dokumentu o odbrani – koji su objavili članovi Zastupničkog doma u ponedjeljak – posljednji su problematični korak u već napetim odnosima dva NATO saveznika.

U nacrtu se traži privremena zabrana prodaje oružja Turskoj sve dok ministar odbrane ne preda izvještaj o pogoršanju američko-turskih odnosa komitetima Zastupničkog doma na koje se taj izvještaj odnosi.

Zakon o odbrani, ‘težak’ 717 milijardi dolara, “zabranjuje bilo koju akciju izvršenja isporuke veće količine odbrambene opreme Turskoj sve dok se traženi izvještaj ne isporuči komitetima Kongresa na koje se odnosi”.

‘Turska će apsolutno izvršiti odmazdu’

Predloženi nacrt mora proći brojne korake prije nego postane zakon.

Ministar vanjskih poslova Turske Mevlut Cavusoglu nedavno je turskim medijima kazao je kako su dijelovi nacrta američkog zakona koji se odnose na prodaju oružja Turskoj bili “pogrešni, nelogični i nisu bili odgovarajući” u odnosima saveznika iz redova NATO-a te istakao kako će Ankara odgovoriti ako se izglasaju ove mjere.

“Ako SAD nametne nama sankcije ili napravi sličan korak, Turska će apsolutno izvršiti odmazdu. No, ne bi to da radimo”, rekao je Cavusoglu.

Mesur Akgun, predsjednik odjela za međunarodne odnose Univerziteta Istanbul Kultur, kaže kako potez SAD-a ne bi pogodio mogućnost Turske da dođe do oružja koje joj je potrebno, ali bi napravio novu krizu na bilateralnom nivou.

“Turska, kako vrijeme prolazi, proizvodi sve više vlastitog naoružanja. Drugo visokotehnološko naoružanje koje ne može napraviti Turska može kupiti od drugih država. I Turska postepeno povećava svoje narudžbe oružja iz Rusije”, rekao je Akgun za Al Jazeeru.

“Efekti bi bili psihološke priloge. Već napeti odnosi ove dvije strane bi bili još gori ako se uvedu ove mjere. I obje strane bi platile cijenu takvog poteza, jer on nanosi štetu regionalnim interesima obje strane.”

Kupovina S-400 sistema od Rusije

Turska želi kupiti približno 100 borbenih mlažnjaka F-35 od SAD-a te vodi pregovore s Washingtonom da kupi projektile Patriot.

U veoma neobičnom potezu jedne članice NATO-a, Turska je u decembru postigla dogovor s Rusijom da kupi ruske odbrambene sisteme S-400 u vrijeme sve boljih odnosa dvije države, naročito kada je riječ o ratu u Siriji.

Projektili S-400 zemlja-zrak nisu kompatibilni s NATO-sistemima i kupovina je alarmirala brojne države članice, koje su upozorile Tursku na posljedice čiji detalji nisu navedeni.

Prijedlog američkog zakona o odbrani zahtijeva procjenu turske kupovine S-400 sistema od Rusije, kao i potencijalnih efekata takvog poteza na međudržavne odnose.

Kako kaže Hall Gardner, kopredsjedavajući odjela međunarodnih odnosa američkog Univerziteta Paris, lider SAD-a Donald Trump priželjkuje slabljenje restrikcija Kongresa na prodaju američkog oružja Turskoj kako bi pokušao ustanoviti veličinu trgovine s Rusijom.

“Postoji rizik da će predloženi zakon dodatno otuđiti Tursku, okrenuti je ne samo evropskim proizvođačima oružja, već i boljim odnosima s Rusijom i Kinom”, ističe Gardner za Al Jazeeru.

Turska intervencija protiv Kurda u Siriji

Rusija i Iran, koji podržavaju sirijskog predsjednika Bashara al-Assada, te Turska, koja podržava umjerenu opoziciju, blisko sarađuju kroz takozvane razgovore u Astani, a koji imaju za cilj pronalazak rješenja sedmogodišnjeg sirijskog rata.

Brojne takozvane zone deeskalacije su dogovorene među tri garanta sile u Siriji, u sklopu višestrukih rundi pregovora u prijestolnici Kazahstana, koji su potom nastavljeni u drugim gradovima.

U odvojenim događajima, koji su udaljili Ankaru i Washington, Turska je u januaru pokrenula vojnu operaciju na sjeverozapadu Sirije, kako bi sa svoje granice protjerala kurdske Jedinice narodne zaštite, koje podržava SAD, uprkos negodovanju Washingtona.

Ankara je u martu objavila kako su njena vojska i pobunjenici koje podržava osigurale regiju.

Američki zvaničnici osudili su prekograničnu ofanzivu, tvrdeći kako minira borbu protiv oružane grupe Islamska država Irak i Levant, a koju ponajviše vode kurdski borci.

Turska je dugo bila ogorčena američkom podrškom oružjem i obukom Sirijskim demokratskim snagama, grupi boraca koju podržava SAD protiv ISIL-a i na čijem čelu je YPG.

Ankara traži od SAD-a Fethullaha Gulena

Ankara smatra kurdsku Partiju demokratskog jedinstva u Siriji i njeno oružano krilo YPG “terorističkim grupama” s vezama sa zabranjenom Radničkom partijom Kurdistana.

Višedecenijska borba između PKK-a, koji traži autonomiju, te turske vojske odnijela je na desetke hiljada života.

Prošlog oktobra SAD je suspendirao izdavanje viza u Turskoj, nakon što je uposlenik konzulata uhapšen u ovoj državi.

Ankara je odgovorila na isti način i obustavila izdavanje viza američkim državljanima.

Turski državljanin, uposlen u američkom konzulatu u Istanbulu, optužen je za povezanost s organizacijom Fethullaha Gulena, vjerskog lidera i biznismena koji je u egzilu u SAD-u i koga traži Turska.

Ankara optužuje Gulena za organizaciju neuspjelog pokušaja vojnog udara 2016. godine, kada je poginulo više od 300 osoba.

Pastoru Andrewu Brunsonu prijeti zatvor

Izostanak odluke Washingtona o izručenju Gulena negativno je utjecao na međudržavne odnose i to je učestalo isticao predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan.

SAD i drugi saveznici Turske iz NATO-a često su osuđivali masovna hapšenja i čistke nakon neuspjelog puča.

Među zatvorenima zbog optužbi za “terorizam” nalazi se nekoliko američkih državljana, među kojima je i pastor Andrew Brunson, lider male protestantske crkve u zapadnom gradu Izmiru.

Proces, u kojem Brunsonu prijeti 35 godina zatvora, osuđuje Trump.

“Pastor Andrew Brunson, fini gospodin i kršćanski lider u SAD-u, na sudu je i sudi mu se u Turskoj bez ikakvog razloga. Nazivaju ga špijunom, ali ja sam više špijun nego on”, objavio je Trump na Twitteru.

Lokalne i međunarodne grupe za zaštitu ljudskih prava optužuju turske vlasti da koriste pokušaj udara kao izliku za ušutkavanje opozicije.

Ankara se približava Moskvi i Teheranu

Iz Vlade navode kako su potezi u skladu s vladavinom zakona i imaju za cilj uklanjanje Gulenovih pristalica iz državnih institucija i drugih dijelova društva.

“[Kroz predložene sankcije] Američki Kongres želi primorati Erdogana da okonča represivno djelovanje u državi, kao i Ankaru privući bliže SAD-u, a dalje od Rusije”, smatra Gardner.

“Ukoliko Trumpova administracija uskoro ne riješi sporove s Turskom, posljedice pritiska Kongresa mogle bi biti suprotne”, dodao je i naveo kako bi Ankara mogla na kraju biti bliže Moskvi i Teheranu, koji su, također, pod američkim sankcijama.

Izvor: Al Jazeera