Zatvorena birališta u Istočnom Timoru
Parlamentarni izbori počeli su u petak u sedam sati ujutro, prema lokalnom vremenu i na njima se stranka premijera Xanana Gusmaoa pokušava dokopati novog mandata.
Smatra se da bi ovi izbori trebali odrediti da li je ova mlada i nestabilna demokratska država u jugoistočnoj Aziji spremna da se sama brine za svoju sigurnost i budućnost.
Od rezultata izbora zavisi i to da li će preostalih 1.300 pripadnika mirovnih trupa Ujedinjenih naroda (UN) napustiti zemlju do kraja godine, kako je planirano.
Na izbore je izašlo oko 645.000 registriranih birača.
Jedan politički promatrač kazao je da su dvije najjače stranke Revolucionarni front za nezavisni Istočni Timor (Fretilin) i Gusmaov Nacionalni kongres za obnovu Timora (CNRT).
CNRT ubijeđen u pobjedu
Lider CNRT-a Gusmao rekao je novinarima kako je uvjeren da će njegova stranka osvojiti od 44 do 65 mjesta u parlamentu.
“Svaka stranka ovdje je vrlo optimistična, a ja sam vrlo siguran. Uvjeren sam, vidjet ćemo”, kazao je Gusmao nakon što je ubacio svoj glasački listić na biračkom mjestu.
CNRT, Fretilin i Demokratska stranka su vodeće od ukupno 21 partije i saveza koji se natječu na izborima za 65 mjesta u parlamentu.
U aprilu su Istočnom Timoru održani predsjednički izbori.
Tada je, nakon drugog kruga glasanja za predsjednika države izabran Hose Maria de Vasconcelos, bivši zapovjednik istočnotimorske gerile i vojske, poznatiji pod svojim ratnim imenom Taur Matan Ruak.
Nakon okončanja portugalske kolonijalne vlasti, koja je trajala od 16. stoljeća do 1975. godine, Istočni Timor je bio pod okupacijom Indonezije 24 godine, koju je obilježila brutalnost režima, a u sukobima i od bolesti i gladi stradalo je oko 183.000 ljudi.
Stanovnici Istočnog Timora, kojih je danas oko 1,1 milion, 1999. su se na referendumu izjasnili za nezavisnosti, koja je proglašena 2002. godine.
Misija UN-a prisutna je u ovoj zemlji od 2006. godine, nakon političke krize u kojoj su poginule desetine ljudi, a više hiljada ih je raseljeno.
Izvor: Agencije