Završen treći sastanak Komisije o Stepincu

Predstavnici Hrvatske biskupske konferencije u Komisiji (Tanjug)

U Vladičanskom dvoru u Novom Sadu danas je završeno dvodnevno, treće po redu, zasjedanje Mješovite komisije SPC-a i Hrvatske biskupske konferencije čiji je zadatak da zajednički razmotri ulogu Alojzija Stepinca prije, za vrijeme i poslije Drugog svjetskog rata.

Naredni sastanak Komisije bit će održan u Slavonskoj Požegi, u Hrvatskoj, 21. i 22. aprila, a tema će biti “Odnos nadbiskupa Stepinca prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi od 1941. do 1945. godine”.

U ime Svete Stolice, sastanku o temi “Odnos nadbiskupa Stepinca prema Nezavisnoj državi Hrvatskoj u vremenu progona od 1941. do 1945. godine”, učestvovao je predsjednik Papskog odbora za historijske nauke otac Bernard Ardura.

SPC su zastupali mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije, mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, episkop bački Irinej, episkop slavonski Jovan, dr. Darko Tanasković, ambasador, stalni predstavnik Srbije pri UNESCO-u.

Također, učestvovali su i za ovu priliku pozvani stručnjaci, prof. dr. Ljubodrag Dimić, profesor na Filozofskom fakultetu u Beogradu, i dr. Milan Koljanin, viši naučni saradnik na Institutu za savremenu istoriju u Beogradu.

Kao predstavnici Hrvatske biskupske konferencije u Komisiji su učestvovali: zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, biskup mostarsko-duvanjski monsinjor dr. Ratko Perić, biskup požeški monsinjor dr. Antun Škvorčević, kao i dr. Jure Krišto i dr. Mario Jareb, naučni savjetnici sa Hrvatskog instituta za historiju, saopćila je Informativna služba SPC-a.

Teški pregovori

Premijer Hrvatske Andrej Plenković izjavio je u ponedjeljak da u Hrvatskoj “neće proći” pojedine izjave iz Srbije te da postoje razni kanali komunikacije sa Srbijom, ali nema žurbe za “susret na najvišem nivou”. Novinare je zanimao stav Hrvatske o odnosima sa Srbijom pošto je potpredsjednik vlade te zemlje i ministar vanjskih i evropskih poslova Davor Ivo Stier proteklog vikenda odbio planirani bilateralni sastanak sa srbijanskim kolegom Ivicom Dačićem jer je on kardinala Katoličke crkve u Hrvatskoj tokom Drugog svjetskog rata Alojzija Stepinca nazvao ratnim zločincem.

“Prije svega vodit ćemo računa o hrvatskim nacionalnim interesima, o poštovanju između dviju država i nećemo dopustiti nikakve izjave koje su, rekao bih, čak bezobraznog karaktera i mislim da je kolega Stier ispravno komentirao. Za dijalog postoje različiti kanali, a dirati u neke teme na ovaj način za Hrvatsku neće proći”, rekao je Plenković.

Nakon jučerašnjeg prvog sastanka koji je počeo u 9 sati u Vladičanskom dvoru i trajao cijeli dan, nije bilo saopćenja za medije.

Komisija je formirana na inicijativu pape Franje kako bi ukrstila historijske argumente i rasvijetlila ulogu i odgovornost Stepinca za zločine NDH tokom Drugog svjetskog rata, podsjeća Tanjug.

Zaključci rada Mješovite komisije, koja će se sastati još u Podgorici i Slavonskoj Požegi, očekuju se krajem godine, a od njih zavisi da li će Vatikan proglasiti Stepinca svetim.

Kako je u izjavi za Tanjug ranije rekao Nikola Knežević iz novosadskog Centra za istraživanje religije, politike i društva, treća i četvrta runda bit će najteža za pregovore jer se mišljenja i pogledi prema prošlosti ovdje najviše razilaze.

“Mislim da je iznad svega bitno da se u momentu kada su odnosi na Zapadnom Balkanu složeni, razgovara o jednoj temi koja već punih šest decenija opterećuje kako odnose dve crkve, tako i dva bratska i bliska naroda”, rekao je Knežević.

Kako kaže, nažalost, pitanje Stepinca samo je jedno u nizu koje bi trebalo da bude predmet razgovora mješovite komisije.

“Dogovoreno je da se sa zaključcima ne izlazi u javnost dok se ne završi rad komisije. Nažalost, malo informacija dolazi do javnosti i možemo samo da spekulišemo”, zaključio je Knežević.

“Svrha rada povjerenstva jest predočavanje vjerodostojnih i prvorazrednih dokumenata koje svaka strana ima i da se na osnovu njih razvije diskusija i nada da će se približiti stavovi”, rekao je uoči sjednice Jure Krišto, historičar i predstavnik Rimokatoličke crkve u komisiji.

Sastanak u Novom Sadu održavan je nekoliko dana nakon otkrivanja spomenika Stepincu u Osijeku, što je izazvalo oštre reakcije Beograda.

Srbijanski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić nazvao je “žalosnim” podizanje spomenika te je nazvao Stepinca ratnim zločincem.

Po njegovom mišljenju, taj je čin jasna poruka Srbima da je “zločin protiv njih dozvoljen i nekažnjiv”.

Za jedne blaženik, za druge zločinac

Stepinac je uvršten u katolički kalendar kao “blaženik”, a svojevremeno ga je papa Ivan Pavao II vjernicima preporučio kao “novog zastupnika pred Bogom”.

U isto vrijeme Srbi ga smatraju zločincem.

Krajem 1946. godine zagrebački sud osudio je Stepinca na 16 godina zatvora i prisilnog rada te na gubitak političkih i građanskih prava zbog toga što je, kako je navedeno u optužnici, sarađivao s ustašama i okupatorom.

Bio je pet godina u zatvoru Lepoglava, odakle je pušten krajem 1951. godine. Otad se nalazio u nekoj vrsti kućnog pritvora u rodnom Krašiću, nedaleko od Zagreba, sve do smrti 1960. godine.

Prošle je godine Županijski sud u Zagrebu u cijelosti poništio presudu Stepincu. Odluku vanraspravnog vijeća obrazložio je sudija Ivan Turudić, zaključivši da Stepinac nije imao pošteno suđenje.

Izvor: Agencije