Zemlje IP-a određuju nivo odnosa sa EU

U Rigi je završen samit zemalja Evropske unije i zemalja Istočnog partnerstva prihvaćanjem zajedničke deklaracije u kojoj su istakli da svaka od šest zemalja, Armenija, Azerbejdžan, Bjelorusija, Gruzija, Moldavija i Ukrajina, ima suvereno pravo izabrati do koje mjere će imati odnose s Evropskom unijom.

Učesnici samita potvrdili su suvereno pravo svakog partnera da slobodno izabere nivo ambicija i ciljeva kojima teži u odnosima s Evropskom unijom.

Na Uniji je i na njenim suverenim partnerima da odluče kako žele nastaviti graditi svoje odnose.

“Danas smo potvrdili zajednički interes, a to je da nastavljamo razvijati odnose sa svim partnerima, kako bismo im pomogli da postanu otporniji na sve češće promjene u stabilnosti i sigurnosti u regiji, i kako bi zadržali pravo na suverene odluke”, kazao je predsjednik Evropskog vijeća Donald Tusk.

Neki učesnici samita ocjenjuju ga neuspješnim zbog izostanka odluke o ukidanju viza za građane Ukrajine i Gruzije. A kako je bilo i očekivano, u deklaraciji nema zajedničke osude ruske aneksije Krima.

“Tekst deklaracije uvijek je kompromis, ali sam zadovoljna sa rezultatima. Deklaracija govori o saradnji, bilo da je riječ o biznisu, infrastrukturi ili o razvoju. Nije usmjerena protiv nekoga ili nečega, nego prema razvoju”, rekla je premijerka Latvije, Laimdota Straujuma.

Uvjeti finansiranja

Osim deklaracije, potpisan je i Memorandum kojim se utvrđuju uvjeti isplate finansijske pomoći Ukrajini, ukupnog iznosa 1,8 milijardi eura. Riječ je o najvećoj novčanoj pomoći Evropske unije zemlji koja nije njena članica.

Evropska komisija je najavila da će prvi dio – 600 miliona eura – biti isplaćen stupanjem Memoranduma na snagu, za šta je potrebna ratifikacija u ukrajinskom parlamentu.

Ukrajinska ministrica finansija Natalie Jaresko je kazala: “Svaki ugovor o kreditiranju koji potpišemo, bilo da je riječ o MMF-u, Svjetskoj banci ili o ovom sporazumu, podrazumijeva provođenje reformi, posebno na području borbe protiv korupcije. Do danas smo se fokusirali na pokretanje krivičnih postupaka protiv osumnjičenih osoba, na razvoj cjelokupne strategije za borbu protiv korupcije, kao i na borbu protiv oligarhije. Te tri politike su se počele primjenjivati u Ukrajini.”

Iako su evropski lideri imali jedinstven stav do krize u Ukrajini, u samoj Uniji postoje neslaganja o njenom uređenju. Britanski premijer David Cameron, iskoristio je ovu priliku i pozvao na reformu Evropske unije prije referenduma 2017.

“Ovo je također prilika da razgovaramo o reformi Evropske unije. Bit će mnogo uspona i padova. Jedan dan ćete čuti da je nešto moguće, sljedeći dan da je nemoguće.

Ali ono što će biti konstanta na tom putu, jeste moja odlučnost da ponudim Britancima reformu EU na referendumu koji će biti održan prije kraja 2017. godine”, poručio je Cameron.

Ovo je prvi samit Evropske unije sa zemljama Istočnog partnerstva nakon promjene vlasti u Kijevu, ruske aneksije Krima i sukoba u istočnoj Ukrajini.

Kada je riječ o evropskim ambicijama – Moldavija, Ukrajina i Gruzija ih imaju, a Armenija, Azerbejdžan i Bjelorusija ne. No, u svakoj od zemalja postoje podjele o tom pitanju.

Izvor: Al Jazeera