Zemlje Zapadnog Balkana odlučuju kako će brzo u EU

U Berlinu je u četvrtak, pod pokroviteljstvom njemačke Vlade, održana prva Konferencija o Zapadnom Balkanu, s koje je liderima regije upućena snažna podrška na putu njihovih zemalja prema Europskoj uniji, ali uz napomenu da tempo pridruživanja ovisi prije svega od njih samih.

Njemačka kancelarka Angela Merkel je izjavila nakon skupa kako želi da proces širenja EU-a na ovu regiju teče brzo, ali je ukazala da to ovisi od samih zemalja.

Ona je istaknula kako je važan signal da sve zemlje regije imaju europsku perspektivu i da teže članstvu u Uniji.

Da se razgovara, a ne svađa

Kako je objasnila, Konferencija o Zapadnom Balkanu nastala je na ideji njemačke Vlade o tome kako na odgovarajući način obilježiti 100. godišnjicu početka Prvog svjetskog rata, ali i godišnjicu početka Drugog svjetskog rata i završetka Hladnog rata.

“Činjenica da su danas svih osam premijera, ministri vanjskih poslova i gospodarstva sjedili zajedno je dokaz da je posljednjih godina učinjen veliki napredak u regiji, a Evropska komisija i članice EU-a žele dalje pomagati”, poručila je ona.

Dirljivo je, ocijenila je, kada se vidi da svi zajedno sjede za jednim stolom, da se ne svađaju, već razgovaraju konstruktivno o zajedničkoj budućnosti.

Merkel je ukazala da su Beograd i Priština napravili veliki napredak, a da je pred Bosnom i Hercegovinom, nakon općih izbora u oktobru, izazov formiranja vlade te da očekuje da će po oba pitanja biti daljnjeg napretka.

“Ukazali smo na napredak i po pitanju toga da su premijeri Srbije i Kosova ostvarili kontakte”, rekla je ona.

Rama: Ujedinjeni u ime bolje budućnosti

Predsjedavajući Procesa suradnje jugoistočne Europe, albanski premijer Edi Rama, u ime regije zahvalio je Angeli Merkel na organiziranju povijesnog trenutka, koji je ujedinio “sve u ime bolje budućnosti”, prenosi Tanjug.

Sve zemlje su se, prema njegovim riječima, opredijelile za nastavak puta reformi kako bi jednog dana postale dio europske obitelji, dodajući da je put dug, ali i da treba imati u vidu činjenicu da je ovo prva godina u povijesti regije bez sukoba niti u jednoj državi ovog dijela Europe.

Želimo vidjeti zemlje Zapadnog Balkana učlanjene u EU, ali kad će se to dogoditi ovisi prije svega od njih, poručio je predsjednik EK-a Jose Manuel Barroso u Berlinu.

On je na zajedničkoj konferenciji za novinare, koju je održao s njemačkom kancelarkom i albanskim premijerom, rekao da je priključivanje Zapadnog Balkana EU “zajednički politički, ekonomski i geostrateški cilj”.

Konferencija je održana nakon sastanka na kojem su sudjelovali njemačka kancelarka, koja je inicijator ovog skupa, Barroso i premijeri zemalja Zapadnog Balkana, Slovenije, Hrvatske i Austrije.

Istaknuo Srbiju, Albaniju i Kosovo

“Idući krug proširenja neće se dogoditi odmah, a kada će do njega doći ovisi od brzine kojom naši partneri provode reforme”, rekao je Barroso i dodao da ne treba sumnjati da će se to ostvariti.

On je naglasio da je napredak koje su zemlje regije, a posebno Srbija, Albanija i Kosovo, “stvarne i opipljive” i da primjer Hrvatske dokazuje da je članstvo u EU dostižan cilj.

Barroso je obećao da zemlje regije mogu računati na punu podršku zemalja EU-a u tom procesu, ali da su uspostavljanje vladavine prava, regionalna suradnja i dobro upravljanje javnim financijama od ključnog značaja.

“Kao što stalno ponavljamo: osnovne stvari imaju prioritet”, istaknuo je on, prenosi Tanjug.

Predsjednik EK-a je posebno naglasio značaj regionalne suradnje za proces pridruživanja, uz riječi da to ne samo uspostavlja stabilnost i uklanja prepreke, već utječe na poboljšanje kvalitete života običnih građana.

‘Izgubljene karike’

On se osvrnuo na mnogobrojne infrastrukturne probleme u regiji, posebno u energetici, uz riječi da se oni moraju prevazići, uz strogo poštivanje europskih standarda.

“Postoji isuviše ‘izgubljenih karika’ kad je riječ o energetskoj, putnoj i željezničkoj mreži”, upozorio je on.

Barroso je podsjetio da EU, kroz pretpristupne fondove, planira uložiti više od 12 milijardi eura u Zapadni Balkan, a da je petina te svote namijenjena regionalnim projektima.

“To dokazuje posvećenost EU-a regiji čak i u doba financijske krize”, ukazao je on.

Barroso se na kraju izlaganja osvrnuo na činjenicu da se ove godine navršava stoljeće od početka Prvog svjetskog rata.

“EU je, prije svega, mirovni projekt, koji počiva na zajedničkim vrijednostima, što važi kako za sadašnje, tako i za buduće članice”, zaključio je on.

Konferenciju o Zapadnom Balkanu inicirala je njemačka Vlada, a pored sastanka njemačke kancelarke i Barrosa s premijerima regije, održana su još dva sastanka – ministara gospodarstava i financija i šefova diplomacija.

Početak redovnih okupljanja

Berlinska Konferencija počela je savjetovanjem ministara gospodarstva i financija, na kojoj su, osim predstavnika šest zapadnobalkanskih zemalja, sudjelovali i predstavnici Njemačke, Hrvatske, Slovenije i Austrije.

Na otvaranju skupa njemački vicekancelar i ministar gospodarstva i energetike Sigmar Gabriel najavio je kako je konferencija početak serije redovnih, godišnjih okupljanja posvećenih Zapadnom Balkanu.

“Sljedeće godine domaćin će biti Austrija, a iza toga Francuska. O mjestu održavanja 2017. godine još se raspravlja”, rekao je on te još jednom istaknuo važnost perspektive članstva zemalja regije u Europskoj uniji, što Njemačka snažno podupire.

Otvarajući gospodarski dio konferencije, Gabriel je naglasio kako su njemački poduzetnici zainteresirani za ulaganja u zemlje Zapadnog Balkana te istaknuo rezultate jednog istraživanja, koje je pokazalo da 83 posto njemačkih ulagača koji su poslovali u zemljama regije žele to ponoviti.

Susret Bevande i Vučića

Na marginama konferencije u Berlinu sastali su se predsjedatelj Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda i premijer Srbije Aleksandar Vučić.

“Sugovornici su naglasili značaj daljeg povezivanja u svim aspektima, a posebice u jačanju gospodarske suradnje u regiji, ističući da time žele pridonijeti stabiliziranju cijele regije. Razmijenili su mišljenja i o suradnji na europskom putu, naglašavajući da je europska perspektiva zajednički put za obje države”, priopćeno je iz Vijeća ministara BiH.

Istaknuo je kako gospodarski prioriteti regije, o čemu će se razgovarati na konferenciji, moraju biti poticanje izvoza i investicija, a posebice je istaknuo potrebu ulaganja u stručno obrazovanje.

Govoreći o potencijalima regije, Gabriel je istaknuo turizam i prednosti koje pruža jadranska obala.

Merkel: Svi imaju šansu ući u EU

Konferencija o Zapadnom Balkanu nastavljena je poslijepodne sastankom šefova država i vlada zemalja sudionica u uredu kancelarke Merkel, te ministara vanjskih poslova, koje je primio njemački šef diplomacije Frank-Walter Steinmaier, a bi će završena radnom večerom, na kojoj će svi sudionici konferencije i Barroso predstaviti rezultate razgovora.

Kancelarka Merkel je, uoči konferencije, izjavila kako je ideja njezine Vlade bila da okupi predstavnike regije Zapadnog Balkana u Berlinu kako bi se pokazalo da se od situacije “jedni protiv drugih” došlo do sadašnje “jedni s drugima”.

Uvjerena je da je Europa odigrala odlučujuću ulogu na tom putu do zajedništva.

To je, prema njezinom uvjerenju, jedino i bilo moguće tako što je svim zemljama dana europska perspektiva.

“Svi imaju šansu da postanu članovi EU”, poručila je Merkel.

O zajedničkim projektima

Na konferenciji o Zapadnom Balkanu, kojoj je cilj poticanje novih impulsa u produbljivanju međusobne suradnje zemalja na europskom jugoistoku, sudjeluju predsjednici država i vlada te ministri vanjskih poslova i gospodarstva šest zapadnobalkanskih zemalja (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija, Makedonija, Kosovo, Albanija) te čelnici Europske komisije, Njemačke, Austrije, Hrvatske i Slovenije.

Konferencija bi trebala potaknuti regionalnu suradnju, ali i potvrditi perspektivu članstva balkanskih država u EU, uz napomenu da će se na susretu s kancelarkom Merkel razgovarati o problemima koji su u regiji otvoreni više godina, a posebice pitanje izgradnje Jadransko-jonske autoceste.

O toj se autocesti te infrastrukturnim projektima i euroatlantskim integracijama, neposredno pred konferenciju u Berlinu, na neformalnom sastanku u Cavtatu su 25. kolovoza, razgovarali premijeri Hrvatske, Crne Gore, Albanije i Bosne i Hercegovine.

Idući skup o Zapadnom Balkanu bit će održan sljedeće godine u Beču, a potom u Francuskoj.

Izvor: Agencije