Žena koja predvodi Rohinje u kampu u Bangladešu

Od pobjede, Romeda je riješila 25 slučajeva, uglavnom povezanih sa porodičnim problemima (Al Jazeera)

Kamp Nayapara, Bangladeš – Pobjednički govor Romede Begum nije bio ni dug ni zadivljujući.

„To mi je bio prvi put da govorim pred velikom grupom“, rekla je ova 26-godišnjakinja, prisjećajući se trenutka nakon što je proglašena pobjednicom neobičnih izbora za vođu kampa u kojem su u Bangladešu smještene izbjeglice Rohinje.

„Ostala sam bez teksta.“

Ramedin uspjeh je rezultat eksperimentalnog projekta da se izaberu predstavnici zajednice iz populacije Rohinja koji žive u Shalbaganu, neregistrovanom izbjegličkom kampu koji je produžetak od vlade priznatog kampa Nayapara u Teknafu, južno od Cox Bazara.

Proces glasanja koje je prvi put upriličeno u junu u Shalbaganu i tri podbloka organizovala je Agencija UN-a za izbjeglice (UNHCR) u saradnji organizacijom Adventist Development, Humanitarnom agencijom i bangladeškim vlastima.

Cilj je omogućiti populaciji Rohinja kojih u kampu ima 1.600, od kojih je većina stigla prije gotovo godinu dana nakon što su pobjegli od žestokog progona susjedne, mijanmarske vlade, da sami donose odluke, kaže Muhammad Saiful Islam, vladin zvaničnik u Nayapari.

„Mi im ne možemo nametati bilo kakve odluke, pa smo odlučili da bi predstavnik zajednice trebao biti jedan od njih“, kazao je on.

Muhammed Saiful Islam je rekao da su izbori osnažili žene u kampu

Od stanovnika u Shalbaganu je zatraženo da izaberu komitet koji se sastoji od 12 predstavnika – po četiri iz svakog bloka – i trojica vođa blokova, svi s mandatom od godinu dana.

Njihove glavne dužnosti uključuju pokušaje da riješe nesuglasice između članova zajednice i da nađu rješenje za probleme i da komuniciraju sa nevladinim organizacijama i vladinim predstavnicima da bi implementirali određene odluke.

Kandidovati su se mogli i muškarci i žene u dobi između 25 i 35 godina. Da bi se mogli kandidovati morali su ispuniti određene kriterije, među kojima je da nemaju krivični dosije ni primjere antisocijalnog ponašanja.

SM Liaquat Ali, projektni terenski koordinator svih nevladinih organizacija koje rade u kampu rekao je da je izborna kampanja naglasila „transparentnost, odgovornost, upravu i komunikaciju“ iz zajednice.

„Izabrani su potom otišli na trening iz kodeksa ponašanja, zakonskih propisa, pravila i odgovornosti i trening u odgovoru na hitne situacije“, dodao je on.

Zlobnosti mazija

Ali nije sve proteklo glatko.

Prema riječima Alija, lideri zajednica Rohinja – poznati kao maziji – koje je odabrala bangladeška vojska na početku krize da održavaju red na punktovima na kojima se dijeli hrana u nekoliko su navrata pokušali omesti izbore.

Kamp Nayapara, u distriktu Teknaf južno od grada Cox Bazara

„Kada su obaviješteni da će postojati nove vođe zajednica, maziji su postali uključeni u neke loše radnje“, rekao je Ali, citirajući primjere ucjenjivanja i korupcije, uključujući namjerno nejednako dijeljenje hrane.

Islam, predstavnik vlade, bio je otvoreniji. „Ometali su izborni proces prijeteći kandidatima da se ne takmiče“, rekao je on.

Pa ipak zastrašivanje i maltretiranje nije odvratilo kandidate i izbori su se nastavili kao što je planirano.

Žene na čelu

Iz razloga što više od 50 posto populacije u Shalbaganu čine žene, lokalna zajednica je izabrala žene za polovinu predstavnika.

„Ovo će osnaživati žene svakim danom“, rekao je Islam dodajući da se glasanje desilo nakon što su žene prisustvovale motivacionom programu koji je podigao svijest o njihovim pravima.

Dok je sjedila ispred skloništa, Nur Begum, Rohinja volonterka u nevladinom sektoru, rekla je da smatra da je „sistem predvođen ženama korisniji od ranijeg mazi načina“.

„Žene su uspjele motivirati veći broj ljudi iz zajednice da volontiraju u nevladinim organizacijama“, rekla je ona, dodajući da iako „su rješenja i dalje neuhvatljiva“, novi sistem „je olakšao meni kao ženi da pokrenem priču o problemima s kojima smo suočeni.“

Nur Begum, Rohinja volonterka u kampu

Sjedeći u blizini, Senwara Begum je kimnula glavom u znak odobravanja.

„Iz razloga što je vođa istog roda kao i mi, lakše je otići njoj s našim problemima; postoji bolje razumijevanje“, rekla je ona.

Za Romedu, koja je pobjegla iz mijanmarske države Rakhine sa sestrom u oktobru 2016, a ostatak porodice im se pridružio na vrhuncu krize u augustu 2017, to se ogleda u aktivnom učešću.

Ona kaže da učestvuje u svim sastancima koje održavaju nevladine organizacije i vladini predstavnici, gdje ima priliku da kaže šta misli.

Ona također nekoliko puta sedmično prolazi kroz kamp i sluša probleme svoje zajednice.

„Moj mobitel je uvijek uključen da primam žalbe koje variraju od porodičnih svađa, prevare i fizičkih svađa“, kaže ona.

„Od mene se očekuje da ih riješim.“

Romeda Begum, 26-godišnja liderka u kampu

Od pobjede u junu, Romeda je riješila 25 slučajeva uglavnom povezanih sa porodičnim problemima.

Kaže da je „najteži“ problem bio s muškarcem koji je tukao ženu i nije joj dao hranu.

„Muškarac se promijenio nakon što sam mu rekla da može biti uhapšen“, dodala je liderka kampa, rekavši da to što je razvedena ne utječe na muškarce koji joj se također obraćaju s problemima.

„Osjećam da me oni više poštuju“, kaže ona prije nego što dodaje: „Ali ipak se ne bih opet udala.“

‘Radite najbolje za zajednicu’

Kao i svake sedmice, Rameda i drugi izabrani predstavnici susreli su se početkom augusta sa Alijem, terenskim projektnim koordinatorom unutar zajedničke konstrukcije od bambusa da razgovaraju o situaciji u kampu.

U prisustvu prevodioca učesnici sjede u obliku slova L na plastičnim najlonima sa natpisom UNHCR na vlažnom blatu.

Romeda je ovdje bila više u elementu. Marama joj je obmotana oko glave i otkriva izražajan izraz lica. Govorila je asertivno i slušala je Alija s punom pažnjom.

Na sedmičnom sastanku predstavnika bloka i lidera sa projektnim terenskim koordinatorom

Sastanak je prvobitno bio fokusiran na pronalazak novog privatnog smještaja za desetak raseljenih Rohinja koji su izgubili sklonište zbog klizišta od prije dva mjeseca i sada žive u zajedničkom prostoru.

Kasnije su diskutovali o problemu tenzija među tzv. mazijima u kampu.

„Smatraju te udarcem za svoj autoritet“, rekao je Ali podigavši glas u pokušaju da nadjača iznenadni staccato kiše po plastičnom krovu.

„Nemojte se spustiti na njihov nivo“, on ih je savjetovao.

„Najbolji odgovor na njihove prijetnje je da radite najbolje što možete za ostatak zajednice“, dodao je Ali.

„Trebate postaviti primjer za sve ostale.“

Izvor: Al Jazeera