Žigmanov: Hrvatska zajednica u Srbiji je ranjena zajednica

Tomislav Žigmanov
Žigmanov je istaknuo da su Hrvati u Srbiji kao zajednica visoko nerazvijeni u odnosu na druge manjinske zajednice (Al Jazeera)

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je u utorak da je Vlada spremna povećati financiranje konkretnih projekata važnih za položaj hrvatske manjine u Srbiji, priopćila je Vlada u ponedjeljak.

Plenković se u Zagrebu susreo s predsjednikom Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) i zastupnika u srbijanskom parlamentu Tomislavom Žigmanovom i novoizabranom predsjednicom Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) u Srbiji Jasnom Vojnić.

Premijer je “izrazio je spremnost hrvatske Vlade da u narednom razdoblju poveća izdvajanja za konkretne projekte koji su važni za položaj hrvatske zajednice od 58 tisuća članova u Srbiji, kao i zaštitu hrvatskog kulturnog identiteta”, stoji u priopćenju, kako prenosi Hina.

Žigmanov i Vojnić izvijestili su o dijalogu koji od početka prošle godine vode s najvišim razinama srbijanske vlasti, izdvojivši važnost ostvarivanja boljih mogućnosti obrazovanja na hrvatskom jeziku i pismu, kao i odgovarajuće zastupljenosti hrvatske manjine u predstavničkim tijelima na državnoj, pokrajinskoj i lokalnoj razini.

Žigmanov: Ranjena zajednica koja treba pomoć Hrvatske

Založili su se i za uključivanje hrvatske zajednice u Srbiji u prekogranične projekte koji se financiraju iz europskih fondova, navodi se u Vladinu priopćenju.

Tomislav Žigmanov rekao je u utorak nakon sastanka s hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović da su Hrvati u Srbiji “ranjena zajednica”, ali da imaju “elan, viziju i energiju”, pri čemu im je za realizaciju njihovih prioriteta potrebna pomoć Hrvatske.

“Hrvatska zajednica u Srbiji je institucionalno slabo razvijena, mi smo ranjena zajednica, mi smo zajednica koja ima najmanji bruto nacionalni dohodak u Europi, mi smo najsiromašniji Hrvati na svijetu, živimo u vrlo nepovoljnom društvenom ambijentu gdje više od 50 posto građana misli o Hrvatima izuzetno negativno, gdje su napetosti u odnosima između dvije zemlje u protekloj godini bile na najvišoj razini”, rekao je Žigmanov.

Istaknuo je da su Hrvati u Srbiji kao zajednica visoko nerazvijeni u odnosu na druge manjinske zajednice te da imaju puno manje novca na raspolaganju.

Takva situacija, rekao je, usložnjava položaj Hrvata u Srbiji i zatomljuje im perspektive.

“Naša očekivanja je vidjeti gdje i u čemu RH može pomoći s obzirom na naše prioritete”, kazao je, jer su Hrvati u Srbiji još uvijek “svjedoci da neke stvari ne možemo ostvariti bez djelatnog interesa pojedinih segmenta vlasti u Hrvatskoj”.

Zahvalivši hrvatskim vlastima na onome što su dosad učinile, Žigmanov je rekao da srbijanski Hrvati imaju” elan, viziju i energiju” za ostvarivanje razvojnih projekata, ali da im je potrebna pomoć.

“Znamo pecati, imamo vodu, ribu, nedostaje nam udica. Očekujemo od Hrvatske da nam to osigura”, rekao je.

Govoreći o temeljnom političkom zahtjevu – da hrvatska manjina ima zajamčenu zastupljenost u parlamentu Republike Srbije – Žigmanov je kazao da “je to najsloženije pitanje koje je još uvijek daleko od rješenja. Vidjet ćemo hoće li se i kada realizirati, ali od njega ne odustajemo”.

Na pitanje što bi se u Srbiji dogodilo da hrvatska djeca ne ustanu na himnu Bože pravde, kao što je bio slučaj u Vukovaru kada srpska djeca nisu ustala na hrvatsku himnu, Žigmanov nije htio špekulirati, ali je kazao da želi doprinositi relaksiranju hrvatsko-srpskih odnosa.

‘Kad vam je teško, sjetite se nas’

“Takva usporedba je vrlo teška, ono što je važno je da takvih deficita lojalnosti ne očitujemo i takvih iskustava nemamo”, rekao je.

“Naravno da nismo sretni kada se događaju etnički motivirani incidenti, ali ono što smo vidjeli da kao praksa postoji u RH, a u Srbiji ne, jest da postoje osude, primjerene kazne i ukazivanje na nedopuštena djela”, istaknuo je Žigmanov, opisujući situaciju u Hrvatskoj generalno kao puno sređeniju od one u Srbiji.

Naglasio je pritom da u Hrvatskoj postoje reakcije vlasti na nedopuštena djela, postoji javna osuda, stigmatiziranje djela kao nedopuštenog i jasna poruka svima da je nešto nedopustivo.

“Meni je osuđeni ratni zločinac Vojislav Šešelj prijetio da će učiniti nadamnom ratni zločin, a niste imali očitovanje nijednog predstavnika vlasti, nije bila poduzeta nijedna mjera od strane tužiteljstva niti bilo koje drugog tijela”, kazao je.

Naglasio je i da građani Hrvatske mogu biti zadovoljni stanjem u svojoj zemlji koju je nazvao “uređenom i institucionalno razvijenom gdje stvari funkcioniraju”.

“Kada imate primjedbe u RH, kada vam je teško sjetite se nas i bit će vam lakše”, poručio je.

Izvor: Agencije