Život se digao iz vlastitog pepela
Piše: Jasmin Agić
Jedan od najstarijih i najuglednijih književnih časopisa u Bosni i Hercogovini Život nakon niza godina u kojima je izlazio neredovno ove godine je obnovljen u potpuno novom obliku. Likovno i grafički sasvim neprepoznatljiv, sa nizom novih rubrika i sadržajima koji, iznova, časopisu daju regionalnu važnost, Život se već nakon dva obimna broja nametnuo kao kulturno relevantna platforma za širenje istinskih umjetničkih vrijednosti, kažu sagovornici Al Jazeere.
Pred redakciju časopisa postavljene su konkretne zadaće, kaže glavni urednik Almir Bašović objašnjavajući kako je došlo vrijeme da se bosanska literarna inteligencija snažnije otvori prema regiji i drugim evropskim kulturnim sredinama. Promoviranje ideje književnosti kao načina međusobnog sporazumjevanja, dodaje Bašović, jedan je od načina da vidimo koliki su bosanskohercegovački umjetnički potencijali i koliko naše iskustvo umjetnosti može biti relevantno u nekim malo širim kulturnim okvirima.
Spona između pisaca, izdavača i kritičara
Kada govori o konceptu časopisa Bašović kaže da je ideja da časopis bude mjesto na kojem će čitaoci dobijati provjerene informacije o književnim zbivanjima, a kao jednu od najvažnijih misija časopisa ističe potrebu da on bude svojevrstan most između ljudi koji dijele isti jezik, a žive u različitim krajevima svijeta. Kada je u pitanju literarna zajednica regiona, smatra Bašović, veoma je važno da bude svjesna činjenice da mnogo ljudi, koji su porijeklom sa prostora bivše Jugoslavije, živi i djeluje u različitim evropskim zemljama i u sjevernoj Americi i zato Život ima zadaću „upoznavanja javnosti sa piscima iz dijaspore“.
Refik Ličina: Neophodno da se obnove ratom pokidane kulturne veze
„Mi u regiji djelimo isti jezik i Život računa da je razumljiv čitaocima u Hrvatskoj i Srbiji“, kaže Ličina, dodajući kako je neophodno da se obnove ratom pokidane kulturne veze između zemalja koje su nekada činile jedinstven politički prostor i dalje pojašnjava da države nastale raspadom Jugoslavije „dijele jedan svijet i jedno vrijeme. Moramo znati kako drugi rade. Suština kjiževnosti je da spaja. Tako je i sa Životom. Njegov je zadatak da bude čitan u cjieloj regiji“.
Kao ilustraciju ambicije uredništva da se nametne čitaocima estetikom sadržaja navodi činjenicu da je u drugom, obnovljenom, broju Života predstavljen jedan od najvažnijih svjetskih pjesnika Lars Gustafsson. Prilozi koji su objavljeni u spomen na ovog nedavno preminulog pjesnika su izvrsni, kaže Ličina, napominjući da je Gustafsson jedini stranac koji je u Njemačkoj dobio nagradu Thomas Mann za svoju književnost, što je izuzetan kuriozitet.
„Gustafsson je zadnji veliki evropski pjesnik, pjesnik od evropske važnosti, da se tako izrazim, a Život se odlučio objaviti njegovu poeziju, kritiku njegovih djela i to je pokazatelj da je časopis regionalno relevantan, jer njegova književnost interesira čitaoce naših prostora“, dodaje Ličina.
Među mnogima urednici časopisa Život bili su Meša Selimović i Mak Dizdar, a urednička politika časopisa nikada nije dozvoljavala podvornički odnos svojih autora prema vladajućim poetikama vremena. Posebice je u vrijeme socijalizma bila naglašena ta otvorenost časopisa prema novim shvatanjima književnosti i baš tu tradiciju, novo uredništvo, želi obnoviti, kažu naši sagovornici.
Izvor: Al Jazeera