Žrtve ratnih zločina sporo dolaze do pravde

Žrtve u Bosni i Hercegovini su uglavnom nezadovoljne brzinom procesuiranja ratnih zločina, ali i brojem pokrenutih predmeta. Tim povodom u Sarajevu je organizirana i međunarodna konferencija.

Blizu 800 osoba iz Žepe pola godine je provelo u dva logora u Srbiji. Amir Omerspahić je bio jedan od njih.   

“Uhapšen sam 2.8. 1995 godine od regularne Vojske Jugoslavije. Odvedeni smo u logor Šljivovica kod Užica. Tu sam izgubio prst i tu smo psihički i fizički zlostavljani. Iz logora sam izašao 29.1.1996.godine”, kaže Omerspahić.

Godine 2006, pri pokušaju traženja nematerijalne naknade na ročištu u Beogradu, logoraši su prepoznali blizu 30 osoba, uglavnom policajaca Srbije, koji su ih mučili. Uslijedio je krivični postupak.

Slučaj završio u Strazburu

Njihove iskaze odbio je i Ustavni sud Srbije, tako da je slučaj pred sudom u Strazburu.

Od 5.900 osoba za koje su prijave u Hag stigle iz BiH, dokazni materijali su prihvaćeni za blizu 650 njih.

Prigovore na račun statuta Tribunala i rigoroznih zahtjeva za dokazima, predsjednik Ustavnog suda Slovenije shvata i objašnjava kao pokušaj Tribunala da ispravi  sve ranije procesne sudske nepravde u Evropi od Nirnberga do predmeta u SSSR-u. Ali, smatra da to nije bio najveći problem Tribunala.

“Ja mislim da je veći problem samih sudija koji na kraju krajeva odlučuju je li nešto važno u proceduri ili ne. Sudovi u tom dijelu Evrope su navikli čitati zakon, a manje odlučivati prema svom osjećaju za pravednost”, kaže Ernest Petrič.

Predmeti prebačeni u BiH

S druge strane, nakon 2004. godine, kada Hag slučajeve prebacuje na bh. tužilaštva, nezadovoljstvo je i dalje prisutno. Iako je Tužilaštvo BiH pred sud izvelo blizu 600 osoba, krivicu dokazalo u 80 posto slučajeva sa više od 2.000 godina kazne, međunarodni eksperti tvrde da se moglo mnogo više uraditi – što Haški tribunal ne želi komentarisati.

“Predmeti koji su prebačeni u BiH su u nadležnosti te zemlje. Haški tribunal nema nadležnosti da utječe na procese vezane za te slučajeve”, kaže glavni haški tužilac Serge Brammertz.

Poseban problem eksperti vide u pristupu problemu ratnih zločina.

“Bosansko pravosuđe će morati uložiti velike napore da funkcioniše onako kako se očekuje od modernog pravosuđa, prije svega da bude nezavisno, bez brige o tome kako će odluka imati u smislu šta je politički korektno”, kaže Petrič.

Međusobno ustupanje predmeta zbog dvojnih državljanstava koje je razrađeno na papiru, ali ne i u praksi, dodatno usložnjava situaciju i obeshrabruje žrtve da pravda na Balkanu ni približno neće biti zadovoljena.

Izvor: Al Jazeera