Zvizdić pozvao susjede na rješenje pitanja granica

Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić pozvao je Hrvatsku da ratificira, a Srbiju da potpiše ugovor o granici s Bosnom i Hercegovinom. 

“Imajući u vidu ukupnu atmosferu na prostoru Zapadnog Balkana, koja je u posljednje vrijeme obilježena provokacijama, javnim verbaliziranjem opasnih secesionističkih namjera, falsificiranjem historije, negiranjem genocida u Srebrenici i glorificiranjem ratnih zločina(ca), zloslutnim idejama o crtanju novih granica na bazi etničkih principa, tendencioznim i zlonamjernim povezivanjem BiH sa odnosom između Srbije i Kosova, neprihvatljivim carinskim nametima i barijerama suprotno odredbama važećih sporazuma, uzurpacijom imovine, kršenjem međunarodnih konvencija i neprihvatanjem presuda međunarodnih sudova, miješanjem u unutrašnje stvari i sličnim nedobrosusjedskim aktivnostima i porukama, smatram da je vrijeme, i to upravo sada, da se promijene trenutne paradigme ponašanja koje vode u slijepu ulicu, jer ono što najviše treba Zapadnom Balkanu nisu nove hegemonističke politike i podjele, nego pozitivan politički dijalog, mir, međusobna saradnja i napredak”, navodi Zvizdić u inicijativi, kako prenosi Anadolija.

Ako svi žele pripadati obitelji europskih država, pri čemu je BiH bezalternativno opredijeljena za EU integracije, na to obvezuju i brojni dokumenti koje su prihvatile sve zemlje Zapadnog Balkana, upozorava Zvizdić. 

Zvizdić: Pažnja u dokumentima posvećena jačanju dobris odnosa

“Smatram potrebnim podsjetiti na neke od njih, poput: Strategije za ‘kredibilnu perspektivu proširenja i pojačan angažman EU sa Zapadnim Balkanom’, koju je usvojila Evropska komisija u februaru 2018. godine, potvrđujući evropsku budućnost našeg regiona kao geostrateško ulaganje u stabilnu, snažnu i ujedinjenu Evropu zasnovanu na zajedničkim vrijednostima. Tim dokumentima pripada i Deklaracija lidera članica EU, potpisana na Samitu u Sofiji u maju 2018, u kojoj je posebno istaknuto da ‘EU podržava zemlje ZB u njihovoj posvećenosti nastavku jačanja dobrih susjedskih odnosa, regionalne stabilnosti i uzajamne saradnje, te da se to posebno odnosi na pronalaženje efikasnih rješenja za bilateralne odnose i sporove’, kao i ‘Zajednička deklaracija za oblast regionalne saradnje i dobrosusjedskih odnosa’, koja je potpisana u Londonu, u julu 2018. od premijera, ne samo zemalja Zapadnog Balkana nego i zemalja članica EU, učesnica Berlinskog procesa: Njemačke, Velike Britanije, Francuske, Austrije, Italije, Hrvatske, Slovenije i Poljske.

Dakle, u ovim, kao i brojnim drugim dokumentima posvećenim regiji Zapadnog Balkana, poručuje Zvizdić, posebna pažnja je posvećena jačanju dobrih regionalnih odnosa koji, kako navodi, moraju biti bazirani na međusobnom razumijevanju i bezuvjetnom poštivanju suvereniteta, integriteta i međunarodnopravnog subjektiviteta svake od zemalja.

Jasno su naznačeni prioriteti i područja zajedničke suradnje, kao i konkretni izazovi s kojima se suočava Zapadni Balkan, navodi Zvizdić, s posebnim fokusom na važnost provođenja potrebnih reformi te rješavanju svih otvorenih bilateralnih pitanja prije pristupanja EU-u.

“Upravo su reforme i saradnja na polju politike, ekonomije, sigurnosti, obrazovanja, nauke, kulture, mladih, itd., neke od ključnih odrednica zajedničkog djelovanja koje smo u našem regionu svi prihvatili, ali očito neki stvarno, a neki nažalost, deklarativno kako bi se pred predstavnicima EU i međunarodne zajednice predstavili kao promotori mira i saradnje. Ono što je potpuno jasno, i bezbroj puta praktično i institucionalno dokazano, jeste da BiH u potpunosti poštuje suverenitet i teritorijalni integritet svojih susjeda, a vjerodostojnost ovakvog stava je pokazana kroz potpisivanje sporazuma o granici sa Crnom Gorom i kroz konkretne prijedloge i iskrenu namjeru da se isti pravni akt ratificira, odnosno ispregovara i potpiše i sa našim drugim susjedima”, poručuje Zvizdić u inicijativi.

Najbolji izraz političke zrelosti

Napominje kako je poznato je da je Ugovor o državnoj granici između BiH i Republike Hrvatske potpisan 1999. godine i da se isti, iako nije ratificiran, primjenjuje, dok sa Republikom Srbijom takav ugovor, još uvijek, nije ispregovaran.

“Zato ponovo pozivam Hrvatsku da ratificira potpisani ugovor o granici sa BiH, a Srbiju da sa Bosnom i Hercegovinom, a u cilju jačanja međusobne saradnje, mira i stabilnosti, u najkraćem roku potpise međudržavni ugovor o granici.”

Finalizacija ovih bilateralnih pitanja bi, kako kaže, imala izuzetnu simboliku međusobnog povjerenja i suradnje te ujedno predstavljala najkonkretniju potvrdu više puta izrečenih stavova susjeda BiH o poštivanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH.

Bio bi to, navodi, istovremeno i najbolji izraz političke zrelosti i društvene odgovornosti svih regionalnih lidera koji su iskreno naklonjeni održivoj i trajnoj stabilnosti na Balkanu”.

“Jednostavno kazano, to bi bilo trasiranje puta koji bi nas vodio u prosperitetnu budućnost i izgradnju povjerenja i trajnog pomirenja. Sve drugo bi i dalje bacalo ‘sjenu’ na iskrenost izrečenih stavova o međusobnom poštivanju i predstavljalo plodno tlo za dalje velikidržavne, radikalne i provokativne ideje i aktivnosti. Podsjećam da je Bosna i Hercegovina, kao višestoljetna historijska činjenica, sa svojom neuništivom kulturološkom isprepletenošću, 22. maja 1992. godine postala članicom Ujedinjenih nacija, čime je priznata kao suverena država u postojećim granicama. Ista stvar je i sa susjedima BiH.”

Zvizdić smatra da bi međusobnim potvrđivanjem međunarodno priznatih granica prestale spekulacije o teritorijalnim pretenzijama, otcjepljenjima, podjelama, etničkim razmjenama teritorija i skrivenim, ali još uvijek živim namjerama stvaranja ‘velikih’ država.

‘Poruke za mir i budućnost’

“Bile bi to poruke za mir, za budućnost, za nove generacije i njihov prosperitet. Dakle, ratifikacija odnosno, potpisivanje ugovora o granici između BiH, Republike Hrvatske i Republike Srbije, bi u ovome momentu bila najefikasnija poruka koja bi prekinula spiralu tenzija i pokrenula ozdravljujući proces saradnje, povjerenja i pomirenja, razvoja ukupnog regiona i svake države pojedinačno”, poručuje Zvizdić.

On navodi kako “jedino kroz iskrenu saradnju, zajednički nastup i ekonomsko i infrastrukturno povezivanje, region Zapadnog Balkana ima šansu da postane privlačan stranim investitorima i siguran i prosperitetan za buduće generacije”.

Dodaje da je zbog toga najvažniji zadatak za one koji trenutačno vode političke i druge procese da donesu mudre i hrabre odluke, usklađene s normama međunarodnog prava i poštivanja suvereniteta te time pokažu želju za izgradnjom povjerenja i međusobne suradnje.

“Baš kao što je to rekao ‘arhitekta ujedinjene Evrope’ R. Schumann: ‘Evropa se neće stvoriti odjednom. Izgradit će se putem konkretnih postignuća koja će prvo stvoriti istinsku solidarnost.'”

“Ratificiranjem ugovora o granici između BiH i R Hrvatske, i potpisivanjem i ratificiranjem ugovora o granici između BiH i Srbije, i mi bi, zajedno sa Crnom Gorom, kao region stvorili temelje istinske solidarnosti i izgradnje zajedništva. Uradimo to sada, zbog generacija koje će doći poslije nas”, navodi se u Zvizdićevoj inicijativi.

Izvor: Agencije