Bloomberg: Zabrana Palestincima da rade u Izraelu šteti ekonomiji Izraela

Zabranom ulaska palestinskim radnicima poslije operacije Potop Al-Aksa, koju je pokrenuo palestinski otpor protiv okupacijskih snaga u Pojasu Gaze 7. oktobra prošle godine, prestala su raditi gradilišta u Izraelu, gdje se ekonomska kriza usljed rata odrazila i na sektor za izgradnju, navodi se u izvještaju koji je objavio Bloomberg.

Prema prognozama za industrijski sektor, „bolno“ odvajanje izraelske i palestinske ekonomije prijeti ključnim aspektima života na palestinskim teritorijama i dovodi izraelske građevinske kompanije u situaciju da traže radnike iz inozemstva, što je promjena koja će u najboljem slučaju trajati godinu dana. Više od dvije trećine Palestinaca koji su radili u Izraelu prije rata bili su u sektoru građevinarstva.

Izrael je pokretanjem rata u Pojasu Gaze nametnuo potpuno zatvaranje granica s okupiranom Zapadnom obalom. Od tada je utrostručio broj stranih radnika kojima je dozvoljen ulazak u Izrael, pa je taj broj dostigao 65.000 radnika, većinom iz Indije i Šri Lanke. Međutim, do sada ih je stiglo samo 850.

Izraelsko ministarstvo finansija procjenjuje da odsustvo palestinskih radnika u građevinskom, poljoprivrednom i industrijskom sektoru dovodi do gubitka od tri milijarde šekela (840 miliona dolara) mjesečno.

Na Zapadnoj obali stopa nezaposlenosti se udvostručila te dostigla više od 30 posto.

Prije rata, petina zaposlenih sa Zapadne obale radila je u Izraelu ili njegovim naseljima, gdje su zarađivali više od dvostruke prosječne lokalne plate – prema Ujedinjenim nacijama – a njihov ukupan prihod iznosio je oko četiri milijarde dolara, što je jednako četvrtini bruto domaćeg proizvoda.

Stopa zaposlenosti palestinskih radnika sa Zapadne obale u Izraelu postepeno se povećavala tokom posljednje dvije decenije, pa je do oktobra prošle godine u Izraelu radilo gotovo 156.000 Palestinaca.

Kada je riječ o radnicima iz Pojasa Gaze, samo određeni broj njih (maksimalno 20.000) mogao je ući u Izrael nakon što su granice Pojasa s Izraelom zatvorene 2005. godine.

Šta dalje?

Problemi koji proizlaze iz zabrane palestinskim radnicima da uđu u Izrael prevazilaze granice ekonomije, navodi Bloomberg.

Neuspjeh u pronalaženju rješenja dovodi u opasnost saradnju između izraelskih snaga sigurnosti i palestinskih vlasti. Desničarski Izraelci pozivaju svoju zemlju da iskoristi priliku i prekine veze s Palestincima. Nacionalni radnički sindikat, koji broji 100.000 radnika, saopćio je: „Izrael mora prestati zapošljavati Palestince, a dovesti kvalifikovane radnike iz drugih zemalja“.

Prema Bloombergu, ovo nije gledište izraelskih snaga sigurnosti, koje su do trenutnog rata nastojale sačuvati mogućnosti zapošljavanja Palestinaca, čak i u vremenima rastućih tenzija, i sada preporučuju postepen i oprezan povratak Palestinaca da bi se postigla stabilnost na Zapadnoj obali.

Međutim, čini se da izraelska masa podržava desničarsku vladu premijera Benjamina Netanyahua, koja radi na tome da radnici ostanu izvan Izraela.

Prije 7. oktobra svaki treći građevinski radnik u Izraelu bio je Palestinac. Oni su upravljali prvim fazama građevinskih radova, što znači da bez njih nije bio moguć nastavak radova. Sada je oko 40 posto gradilišta zatvoreno, dok su na ostalim radovi nastavljeni djelimično.

Šteta koju trpi Izrael

Slična je situacija i sa izraelskim sektorom za infrastrukturu, koji se više ne može osloniti na gotovo 10.000 palestinskih radnika koji su radili u ovom sektoru prije rata. Čak su potrebe za njima još hitnije nakon što su neke lokacije pogođene projektilima iz Pojasa Gaze i južnog Libana.

Iako građevinarstvo predstavlja samo 6-7 posto izraelskog BDP-a, ono predstavlja gotovo polovinu rekordnog pada rasta u posljednjem kvartalu 2023.

Adi Brender iz Istraživačkog odjela Centralne banke Izraela rekao je da bi odsustvo palestinskih radnika moglo koštati Izrael između 1,5 i dva posto njegovog bruto domaćeg proizvoda naredne godine i dalje.

Bloomberg je ukazao na to da je izraelska ekonomija rasla u protekle dvije decenije, zahvaljujući tehnološkom sektoru i brzom razvoju puteva i naseljavanju. A sada kada su ove industrije gotovo potpuno zaustavljene, indirektni utjecaji će biti široko rasprostranjeni.

Više od dvije trećine lokalnih fabrika koje isporučuju materijal za građevinski sektor izjavile su da je njihova prodaja u januaru pala za više od 50 posto.

Prema Bloombergu, još jedan izvor zabrinutosti u Izraelu je porast cijena nekretnina, što povećava pritisak na iznajmljivače i vlasnike na jednom od najskupljih tržišta nekretnina na svijetu.

Zaraza ekonomskog pada mogla bi se prenijeti s građevinskog sektora na velike banke, jer su sektor građevinarstva i nekretnina predstavljali i do 26 posto ukupnog kredita u pet najvećih banaka u Izraelu do septembra 2023. godine, prema navodima Moody'sa.