#AJBCAFE: Zašto vjerujemo u teorije zavjera?

Ko su teoretičari zavjera i zašto im vjerujemo? Kako razviti kritičko razmišljanje a izbjeći ono konspirativno?

U neizvjesnim i kriznim situacijama, ljudi pribjegavaju teorijama koje potkrepljuju njihova uvjerenja i stavove i daju im osjećaj sigurnosti. U društvima gdje nije visok nivo povjerenja u institucije, teorije zavjera koje tradicionalno targetiraju i čine da posumnjamo u dobronamjernost sistema, još više privlače pojedince i utječu na njihovu moć rasuđivanja. Zbog toga mnogi ne odlučuju otići doktoru kada obole ili glasati na izborima za određenog političkog kandidata.

Dodatna opasnost teorija zavjera na društvenim mrežama vreba iz algoritama. Kada algoritam očita naša uvjerenja i sklonost zavjereničkom sadržaju, on nam nudi samo i isključivo samo sadržaj u skladu s tim. Tako se javlja osjećaj da smo odjednom saznali toliko toga, da je sve dobilo zapravo smisao i doživljavamo veliko (lažno) prosvećenje. Kako nastavljamo da klikamo i klikamo, algoritmi nastavljaju da nude (konspirativni) sadržaj za sadržajem i sve dublje padamo u “zečju rupu”, dok se na kraju ne nađemo u čudesnom svijetu teorija zavjera gdje je sve “objašnjeno”.

Koliko su za širenje konspiracija odgovorni autoriteti, nobelovci, doktori, a koliko i mi sami, te kako razviti kritičko razmišljanje a ne upasti u zamku onog konspirativnog razgovaramo s gostima Cafea: Tijana Cvjetićanin iz Raskrinkavanja, neuronaučnik Almir Aljović, te psihologinja i psihoterapeutkinja, Dželila Mulić Čorbo.

Serijal AJBCAFÉ o govoru mržnje te diskriminatornom i dezinformacijskom sadržaju na društvenim mrežama nastao je u okviru projekta Social Media 4 Peace, koji finansira Evropska unija, a provodi UNESCO.