Odluka o dovođenju stranih radnika u Izrael povećava rizik od ‘trgovine ljudima’

Izraelska vlada, suočena s nedostatkom gotovo 100.000 građevinskih radnika, nakon što je Palestincima sa Zapadne obale zabranjen dolazak na posao zbog rata u Pojasu Gaze, odlučila je dovesti 35.000 stranih radnika posredstvom privatnih kompanija. Takvi potezi izazivaju zabrinutost zbog povećanja rizika od trgovine ljudima, kako navodi izraelski specijalizirani list Calcalist.

Ministarstvo pravde Izraela upozorilo je na potencijalnu opasnost koju nosi takva odluka, jer bi to moglo dovesti do povećanja stope trgovine ljudima, navodi list.

Takva odluka, koju je donijelo Ministarstvo stanovanja, a provodi se putem privatnih subjekta, u suprotnosti je sa stavom Ministarstva pravde i Uprave za stanovništvo i imigraciju. Također je u suprotnosti s pristupom koji slijedi jedinica američkog State Departmenta koja prati globalne napore u borbi protiv trgovine ljudima, piše izraelski list.

Taj korak bi mogao utjecati na klasifikaciju Izraela u predstojećim američkim izvještajima o praćenju, što bi u narednim fazama moglo dovesti do uvođenja ekonomskih sankcija, navodi isti list.

Yehuda Morgenstern, generalni direktor Ministarstva stanovanja, predvodio je inicijativu za zapošljavanje stranih radnika, suprotno prethodnom dogovoru s Ministarstvom pravde. Pravni stručnjaci unutar vlade izrazili su zabrinutost zbog takvog procesa donošenja odluka, ističući da to može dovesti do pravno upitnih poteza vlade.

Izraelska vlada je ranije odlučila da neće biti zapošljavanja stranih radnika osim iz zemalja koje su potpisale bilateralne sporazume sa Izraelom, kako bi se garantirao organiziran proces zapošljavanja. Međutim, taj se potez sada smatra odstupanjem od ustaljene politike, što bi moglo imati potencijalne posljedice po izraelske međunarodne odnose i ekonomsku stabilnost.

Morgenstern je branio ovu odluku, rekavši: “U konačnici, moramo upravljati rizicima. Možda nije 100 posto sigurno, već samo 95 posto, ali to su rizici koje preuzimamo u vrijeme rata, inače ovdje uopće ne bismo imali radnika.”

List napominje da ta odluka izaziva i etičku zabrinutost, jer se od radnika očekuje da plaćaju previsoke naknade kompanijama u privatnom sektoru u zamjenu za zapošljavanje, što utječe na njihova prava.

Zemlje poput Moldavije, koja ima bilateralne sporazume sa Izraelom, zaprijetile su da će poništiti te sporazume nakon što su otkrile pokušaje zapošljavanja radnika putem privatnih kompanija, navodi list, a slična stvar se desila i sa Šri Lankom i Uzbekistanom.

Uprkos namjeri vlade da se pozabavi pitanjem nedostatka radne snage u građevinskom i industrijskom sektoru, odluka se još nije pokazala efikasnom u ubrzavanju procesa zapošljavanja. Štaviše, nameće diplomatske izazove sa potencijalnim posljedicama, kako navodi list.

Nedavno je predstavnik Izraelskog ministarstva finansija upozorio da će privreda Izraela pretrpjeti ogroman gubitak zbog zabrane ulaska palestinskim radnicima, što će vjerovatno doseći tri milijarde šekela (830 miliona dolara) mjesečno. Takva predviđanja su iznesena tokom rasprave u Knessetu, a dolaze u kontekstu analize ekonomskih posljedica trenutne izraelske agresije u Pojasu Gaze.

Predsjednik Izraelskog udruženja građevinara Raul Sargo izjavio je da se njegov sektor suočava s ozbiljnim poteškoćama, jer produktivnost iznosi samo 30 posto, dok su na polovini gradilišta radovi zaustavljeni.

Otkako se desila operacija Potop al-Aksa, koju je palestinski otpor pokrenuo u naseljima u okolini Pojasa Gaze 7. oktobra, oko 200.000 Palestinaca, koji su donosili gotovinu u iznosu od 900 miliona šekela mjesečno (243 miliona dolara) na palestinsko tržište, dobili su zabranu odlaska na svoja radna mjesta u Izraelu.