Strah od vještačke inteligencije obilježio 2023.

Proteklu godinu u oblasti tehnologije su u najvećoj mjeri obilježili vještačka inteligencija i niz napora da se ograniči ili čak zabrani njen razvoj te razni problemi s kojim su se suočile velike društvene mreže.

Pritisak na društvene mreže je prije svega primjetan na Starom kontinentu, ali se protiv tehnoloških velikana sve češće čuju nezadovoljni glasovi u Sjedinjenim Američkim Državama. Ujedno, nakon što je Twitter prošao kroz turbulentna vremena nakon što ga je kupio milijarder Elon Musk, ta društvena mreža, danas poznata kao X, dobila je i velikog konkurenta u vidu Metinog Threadsa.

U nastavku donosimo pregled nekih od najznačajnijih događaja koji su obilježili 2023. godinu u oblasti tehnologije.

Električni automobili budućnost transporta

Početak godine je donio potvrdu onog o čemu se priča već odavno, a to je da su električni automobili budućnost transporta.

Američka kompanija Tesla prošle godine je prodala rekordnih 1,3 miliona električnih vozila, ali je taj broj manji od obećanja izvršnog direktora Elona Muska da će povećati prodaju za 50 posto gotovo svake godine.

Brojka iz 2022. nadmašila je prethodni rekord od 936.000 vozila isporučenih 2021. godine, ali je bila manja od 1,4 miliona potrebnih da se postigne cilj kompanije od 50 posto rasta. Prodaja je porasla 40 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je proizvodnja porasla 47 posto, na 1,37 miliona.

Da će 2023. biti izazovna za društvene mreže ukazivala je vijest da će Facebook i Instagram pooštriti ograničenja koja se odnose na podatke o tinejdžerima kako ih firme ne bi mogle koristiti za usmjeravanje oglasa ka toj populaciji.

Na osnovu te odluke oglašivači više neće moći vidjeti spol mladih korisnika ili vrstu njihovih postova kao način usmjeravanja oglasa na tu kategoriju, rekli su u kompaniji Meta.

‘Penzija’ za računare

Početak godine je potvrdio ono što se već odavno zna, a to je da klasični računari polako odlaze u prošlost.

Prema izvještaju istraživačke agencije Gartner, prodaja računara prošle godine pala je za 16,2 posto na 286,2 miliona jedinica u odnosu na 2021. godinu.

Prodaja računara iznosila je 65,3 miliona jedinica u posljednjem kvartalu prošle godine, što je pad od 28,5 posto u odnosu na isti period 2021.

Evropska unija uveliko želi da bude neovisna od svojih saveznika sa Zapada, te zato nije iznenađenje da je prvi kosmodrom za lansiranje satelita sa tla EU-a otvoren u svemirskom centru Esrange blizu švedskoga grada Kirune.

Švedska svemirska kompanija (SSC) obavila je da je svemirski centar Esrange otvoren nakon pet godina priprema i dopunjavat će postojeći svemirski centar EU-a u mjestu Kourou u Francuskoj Gvajani, prekomorskom teritoriju u Južnoj Americi.

Govoreći o svemiru, Američka svemirska agencija NASA je najavila da planira da testira motor svemirskog broda na nuklearni pogon do 2027. godine, što je napredak koji se smatra ključnim za duge misije, uključujući slanje ljudi na Mars.

NASA će se udružiti sa Agencijom za razvoj naprednih odbrambenih tehnologija (DARPA) pri američkoj vojsci kako bi razvila termonuklearni pogonski motor.

Meta Verified

Posljedice finansijske krize osjetili su svi u svijetu, uključujući i najveće tehnološke kompanije. Zato nije bilo iznenađenje kada je Mark Zuckerberg, vlasnike Mete (kompanije u čijem su vlasništvu Facebook i Instagram) objavio da uvodi “Meta Verified“, pretplatu u iznosu od 11,99 dolara na mjesec radi potvrde računa na platformama dok ta velika društvena mreža prolazi kroz finansijsku krizu.

Proteklih godina su 3D printeri sve češće korišteni u nizu naprednih projekata, ali ovogodišnji je vjerovatno zasjenio sve prethodne.

Prva isprintana 3D raketa na svijetu poletjela je u martu s Cape Canaverala na Floridi.

Terran 1 – dvostepena, 33,5 metara visoka i 2,3 metra široka raketa – “najveći je isprintani 3D predmet koji postoji i koji je pokušao letjeti u orbiti”, prema Relativity Spaceu, kalifornijskom privatnom svemirskom startupu koji ju je napravio.

Zabrinutost zbog AI-ja

Vještačka inteligencija je ove godine često bila na naslovnicama širom svijeta, zbog zabrinutosti u vezi njenog razvoja.

Obim te zabrinutosti je možda i najbolje opisala vijest da su u martu Elon Musk i stotine svjetskih stručnjaka potpisali apel u kojem se traži šestomjesečna pauza u istraživanju vještačke inteligencije, ukazujući na “velike rizike za čovječanstvo”.

Govoreći o Elonu Musku, njegova društvena mreža Twitter objavila je da će dopustit objave do 10.000 znakova za svoje pretplatnike.

Twitter je ranije dopuštao objave do 280 znakova, no korisnici koji plate osam dolara pretplate za Twitter Blue dobili su mogućnost da dijele duže tekstove na toj mreži.

Ove godine je napokon završena jedna od zvučnijih i “razvučenijih” kupovina u oblasti gaminga.

Evropska unija odobrila je akviziciju vrijednu 69 milijardi dolara kojom bi Microsoft preuzeo gaming kompaniju Activision Blizzard. Iz Evropske komisije su saopćili da je njihova analiza pokazala da akvizicija neće smanjiti konkurenciju.

Konkurencija Twitteru

Otkako je Elon Musk kupio Twitter, ta društvena mreža je imala problema kako da zadrži korisnike i ostvari prihode. Dodatni izazov za ovu kompaniju je došao kada je osnivač Mete Mark Zuckerberg pokrenuo dugo očekivanu aplikaciju Threads, koja bi trebala biti glavni konkurent Twitteru Elona Muska, čime je pojačano rivalstvo između dvojice tehnoloških multimilijardera.

Govoreći o Twitteru, Musk je u tom periodu odlučio da je vrijeme da plava ptičica ode u penziju, pa je predstavio novi logo i kasnije novi naziv za tu društvenu mrežu, koju je nazvao X.

Mjesecima kasnije, najveći dio korisnika i dalje ima problem da umjesto X ovu platformu zove starim imenom, Twitter.

I dok su se društvene mreže međusobno nadmetale, vještačka inteligencija je ipak i dalje bila glavna tema svjetskih moćnika.

Tako je u julu Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda održalo prvu sjednicu o vještačkoj inteligenciji (AI), nakon što je Velika Britanija pozvala na međunarodni dijalog o njenom utjecaju na globalni mir i sigurnost.

Ipak, nisu samo svjetski dužnosnici iskazivali zabrinutost u vezi AI-ja.

Četiri najutjecajnije kompanije u oblasti vještačke inteligencije (AI) najavile su formiranje industrijskog tijela koje će nadgledati siguran razvoj najnaprednijih modela.

Frontier Model Forum su formirali ChatGPT programer OpenAI, Antropic, Microsoft i Google.

Ove godine je ispunjeno i obećanje dato prije 20 godina. Prvi putnici koje prevozi američka kompanija Virgin Galactic stigli su u svemir, saopćila je kompanija koju je osnovao milijarder Richard Branson.

Troje putnika – Jon Goodwin (80), Keisha Schahaff (46) i njena kći Anastatia Mayers (18) – proveli su nekoliko minuta u svemiru, odakle su se mogli diviti zakrivljenosti Zemlje i kratko lebdjeti u bestežinskom stanju.

Plutajuća vjetroelektrana

Govoreći o velikom poduhvatima, Hywind Tampen, najveća svjetska plutajuća vjetroelektrana na moru sa 88 megawatta (MW) instaliranog kapaciteta, svečano je otvorena, objavio je partner u projektu i norveški dobavljač energije Equinor.

Equinorova vjetroelektrana se sastoji od 11 vjetroturbina baziranih na plutajućoj Hywind tehnologiji.

Očekuje se da će smanjiti emisiju ugljen-dioksida za 200.000 tona godišnje ključnih proizvođača nafte i plina u Sjevernom moru.

Zaštita korisnika interneta sve važnija je tema u Evropi. Zato i nije iznenađenje da je evropski Zakon o digitalnim uslugama (DSA) ove godine napokon stupio na snagu. Riječ je o skupu propisa fokusiranih na zaštitu korisnika na mreži i sprječavanje širenja štetnog i nezakonitog sadržaja koji krši uvjete korištenja usluge platforme.

Govoreći o pravima, kompanija Meta je najavila da će korisnicima u Evropi ponuditi plan pretplate za Facebook i Instagram bez reklama, prema propisima Evropske unije.

Mjesečni plan pretplate za korisnike u EU, Evropskom ekonomskom prostoru i Švicarskoj koštat će 9,99 eura za online korisnike, dok će korisnici iOS-a i Androida morati mjesečno izdvojiti 12,99 eura.

Koliki pritisak je na Meti govori i vijest da je evropski regulator trajno zabranio bihevioralno oglašavanje na Facebooku i Instagramu, nadovezavši se na odluku Norveške, što znači da će praksa biti zabranjena u svim zemljama EU-a i Evropskog ekonomskog prostora (EEA).

Altmanov odlazak i brzi povratak

Čini se da su se ove godine smjenjivali “udari” na društvene mreže i vještačku inteligenciju.

U novembru su se Sjedinjene Američke Države, Evropska unija, Kina i Velika Britanija složile sa tekstom prve međunarodne deklaracije o vještačkoj inteligenciji (AI) u kome se navodi da ova nova tehnologija predstavlja potencijalno “katastrofalan” rizik za čovječanstvo.

Na konferenciji u Velikoj Britaniji, 28 zemalja je potpisalo takozvanu Bletchley deklaraciju, nazvanu po mjestu okupljanja zvaničnika.

Bez obzira na pritiske protiv razvoja AI-ja, to ne znači da su takvi napori zaustavljeni.

Kompanija za razvoj vještačke inteligencije xAI, kojom upravlja američki milijarder Elon Musk, predstavila je odabranoj grupi korisnika svoj prvi AI model pod nazivom Grok. U saopćenju xAI se navodi da je Grok “pomalo duhovit”, ima “buntovničku crtu” i odgovara na “pikantna pitanja” koja bi drugi AI modeli mogli izbjeći.

Kompanija koja je u velikoj mjeri izazvala lavinu kritika zbog razvoja vještačke inteligencije, OpenAI, imala je turbulentan period.

Suosnivač kompanije OpenAI Sam Altman je vraćen na položaj izvršnog direktora samo nekoliko dana nakon što ga je upravni odbor razriješio dužnosti i otpustio.

Altman i OpenAI su prošle godine privukli pažnju svjetske javnosti ChatGPT-botom, izmijenivši iz temelja tehnološku scenu.

Velike kompanije i zemlje širom svijeta ulažu ogromne resurse u razvoj kvantnih računara. Jedna od takvih kompanija je International Business Machines (IBM), koja je predstavila novi kvantni računarski čip za koji se nada da će za 10 godina služiti kao gradivni sklop većih sistemima.

Stručnjaci širom svijeta rade na usavršavanju kvantnog računarstva koje se oslanja na kvantnu mehaniku kako bi dosegli brzine koje su daleko veće od brzina klasičnih silikonskih računara.

Novi udari na AI

Vještačka inteligencija se krajem godine opet našla na udaru, kada je objavljeno da je postignut privremeni dogovor o ključnim pravilima Evropske unije koja reguliraju korištenje vještačke inteligencije (AI), uključujući vladinu upotrebu vještačke inteligencije u biometrijskom nadzoru i kako regulirati sisteme AI-a poput ChatGPT-a. Sa političkim sporazumom, EU ide prema tome da postane prva velika svjetska sila koja će donijeti zakone koji reguliraju AI.

Vještačka inteligencija nije jedina na nišanu tijela Evropske unije.

Evropska komisija pokrenula je službeni postupak protiv društvene mreže X, bivšeg Twittera, zbog sumnje da nije ispunila svoje obaveze iz Akta o digitalnim uslugama (DSA), čime je povrijedila prava Evropske unije.

Decembar neće ostati u dobrom sjećanju kompanije Google, jer je pristala platiti 700 miliona dolara američkim potrošačima i saveznim državama u sklopu antimonopolskog sporazuma pred federalnim sudom u San Franciscu, koji je ocijenio da Googleovo poslovanje s aplikacijama predstavlja narušavanje tržišne konkurencije. Google se istovremeno obavezao da će omogućiti veću konkurenciju u svojoj Play prodavnici aplikacija.

Kraj godine je donio i jednu lijepu vijest.

Japanska svemirska agencija saopćila je da je uspješno lansirala u orbitu Mjeseca sondu “Slim”, koja bi trebala sletjeti na njegovu površinu 20. januara.

Napredna istraživačka sonda “Mjesečev snajper” može letjeti u krugu od 100 metara od određene tačke na površini Mjeseca.

Ukoliko slijetanje bude uspješno, Japan bi postao tek peta država koja je spustila sondu na Mjesec, nakon SAD-a, Rusije, Kine i Indije.